Papina bijela mitra nije lagana. Tko kod bude izabran za novog vrhovnog poglavara 1,4 milijardi katolika u svijetu morat će se suočiti s cijelim nizom problema.
Među njima su sve veći problemi s vatikanskim financijama, smanjivanje broja vjernika u crkvama u mnogim zapadnim zemljama i doktrinalne rasprave o pitanjima kao što su zaređivanje žena i uključivanje LGBTQ katolika što nagovješćuje nove podjele.
Vatikanska financijska kriza bila je među posljednjima koje su zadavale glavobolju papi Franji. Tri dana prije svoje posljednje hospitalizacije u veljači naredio je osnivanje novog povjerenstva na visokoj razini kako bi potaknuo donacije Vatikanu, koji je suočen s proračunskim manjkom i rastućim manjkom u svojem mirovinskom fondu.
Premda Vatikan nije objavio cjelovito proračunsko izvješće od 2022., zadnje izvješće iz sredine 2024. uključivalo je manjak od 83 milijuna eura, rekla su dva upućena izvora za Reuters.
Manjak u mirovinskom fondu Vatikan je 2022. procijenio na gotovo 631 milijuna eura. Od tada nisu objavljene nove službene informacije, ali nekoliko upućenih izvora reklo je za Reuters da vjeruju da je manjak mnogo veći.
Jezuitski svećenik Thomas Reese, komentator koji je pisao o vatikanskim financijama, rekao je da bi proračunski problemi mogli imati „velik utjecaj” na to tko će biti izabran za novog papu na konklavi koja počinje 7. svibnja.
„Morat će izabrati nekoga tko donosi novac, a ne pastira”, rekao je Reese.
Ako kardinali traže nekoga tko zna gdje bi se mogli rezati troškovi u složenoj vatikanskoj birokratskoj strukturi, mogli bi se odlučiti za talijanskog kardinala Pietra Parolina. Vodeći kandidat za novog papu, on je bio drugi čovjek Vatikana tijekom gotovo cijelog Franjinog pontifikata.
Ali Parolin je bio na čelu Državnog tajništva Svete Stolice kada je ono bilo upleteno u skandal oko sumnjivog ulaganja više od 200 milijuna američkih dolara u kupnju zgrade u Londonu.
Kardinal Angelo Becciu, nekoć jedan od Parolinovih glavnih pomoćnika, kasnije je osuđen za pronevjeru i prijevaru na vatikanskom sudu za što je dobio pet i pol godina zatvora. Becciu niječe sve optužbe i na slobodi je dok se ne riješi njegova žalba.
Pad popularnosti u Europi
Katolička Crkva zadnjih je godina jako malo povećala broj vjernika u svijetu. Po zadnjim službenim statistikama, na kraju 2023. u svijetu je bilo 1,405 milijardi katolika, što je 1,15 posto više nego na kraju 2022. kada ih je bilo 1,389 milijardi.
Najveći broj katolika nalazi se u Amerikama – 64,2 posto stanovništva u Sjevernoj i Južnoj Americi su katolici. Slijedi Europa s 39,6 posto te Oceanija s 25,9 posto.
No, općenito, stopa krštenja novorođenčadi, ključan pokazatelj širenja vjere, najveća je u zemljama u razvoju.
Najveći broj krštene novorođenčadi na 1000 katolika, po vatikanskim statistikama, imaju Američka Samoa (71,2), nekoliko otoka u Oceaniji (37,7 do 21,8), Burundi (23,6), Kambodža (22,3), Istočni Timor (20,3) i Mjanmar (20,1).
Istodobno je broj vjernika u mnogim europskim zemljama u padu.
Njemačka biskupska konferencija objavila je ranije ove godine da je 2024. u zemlji zaređeno samo 29 novih svećenika, što je povijesno malo.
Po njihovim podacima, oko 321.000 njemačkih katolika napustilo je Crkvu te godine.
Ukupan broj katolika u Njemačkoj, koja ima 83 milijuna stanovnika, sada je manji od 20 milijuna, a nekoć su katolici činili polovicu stanovništva.
Gledajući obrasce rasta, neki kardinali koji traže novog papu mogli bi se okrenuti prema Aziji ili Africi. U tom slučaju, mogući kandidat je Filipinac Cardinal Luis Antonio Tagle.
Bivši nadbiskup Manile, kojeg je Franjo 2019. zatražio da vodi vatikanski ured za evangelizaciju, Tagle je poznat po svojem šarmu i realizmu i bio bi prvi papa istočno od suvremene Turske.
Filipini, zemlja s gotovo 115 milijuna stanovnika, gotovo su 80 posto katolički. Kada je Franjo 2014. posjetio Filipine, privukao je najveće mnoštvo u papinskoj povijesti. Misi na otvorenom u Manili nazočilo je gotovo sedam milijuna ljudi.
Ali Tagle je također bio upleten u skandal. Godine 2022. Franjo ga je smijenio s dužnosti čelnika vatikanske konfederacije 162 katoličkih organizacija za humanitarnu pomoć, razvoj i socijalna pitanja koje djeluju u više od 200 zemalja.
Franjo je smijenio cijelo vodstvo Caritasa Internationalisa nakon izvješća da je menadžment maltretirao zaposlenike. Tagleova uloga bila je u toj organizaciji gotovo ceremonijalna.
Doktrinalna pitanja
Kad je riječ o doktrinalnim sporovima, Franjo je uglavnom nastojao otvoriti Crkvu prema novim raspravama. Moglo se raspravljati o temama kao što je zaređivanje žena, što je bio desetljetni tabu.
Papa je osnovao dva povjerenstva da razmotre zaređivanje žena za đakone. Jedno od tih povjerenstava nije još završilo s radom. Franjo je također dopustio da svećenici blagoslivljaju istospolne parove, o čemu se odlučuje od slučaja do slučaja.
Njegove odluke izazvale su kritike konzervativnih katolika, uključujući nekolicinu kardinala, koji strahuju od razvodnjavanja vjere. Neki kardinali sada pozivaju na promjenu smjera.
Kardinal Gerhard Mueller, konzervativac, rekao je da novi papa treba biti ne nasljednik pape Franje nego nasljednik sv. Petra, prvog pape.
Franjo je, rekao je Mueller za La Repubblicu, bio „malo nejasan” u pogledu doktrine. Kad je riječ o blagoslivljanju istospolnih parova, „ne smijete dovesti u pitanje katoličku doktrinu o braku”, rekao je.
Završilo je razdoblje devetodnevne žalosti zbog smrti pape Franje
