facebook
Doniraj
  • Prijava
Nema rezultata
Pogledaj sve rezultate
Dijalog.hr
  • Naslovnica
  • Vijesti
  • Dijalog
  • Kolumne
  • Blogosfera.hr
  • Sport
  • Društvo
  • Kultura
  • Lifestyle
  • Vjera i duhovnost
Dijalog.hr
  • Naslovnica
  • Vijesti
  • Dijalog
  • Kolumne
  • Blogosfera.hr
  • Sport
  • Društvo
  • Kultura
  • Lifestyle
  • Vjera i duhovnost
Nema rezultata
Pogledaj sve rezultate
Dijalog.hr
Naslovnica Zanimljivosti

Eurosong: Tko kome daje bodove – i zašto?

Hina autor: Hina
16.05.2025
u Zanimljivosti
0
A A
Eurosong: Tko kome daje bodove – i zašto?

Foto: EPA/GEORGIOS KEFALAS

Pogledaj ovaj članak na dijalog.hrPogledaj ovaj članak na dijalog.hrPogledaj ovaj članak na dijalog.hrPogledaj ovaj članak na dijalog.hrPogledaj ovaj članak na dijalog.hr

Uzvici, uzdasi i hihot obično prate glasanje na Eurosongu, obožavanom i ismijavanom natjecanju zbog glazbenog kiča i pristranih rezultata. 

Jesu li s protokom vremena postali jasniji obrasci glasanja i koji ih vanjski faktori mogu objasniti?

Uoči subotnjeg finala u Baselu, AFP je analizirao sve bodove raspoređene među otprilike 2300 mogućih parova, odnosno zemlje glasačice/zemlje primateljice, od 1957. godine. 

Pojavili su se obrasci koji ukazuju na sve od geopolitike i kulturnih afiniteta do simpatija prema dobroj pjesmi.

Dobri susjedi

Različiti regionalni blokovi u Europi koji sudjeluju u natjecanju poput nordijskog, bivšeg jugoslavenskog, bivšeg sovjetskog, baltičkog koji uglavnom pokazuju solidarnost jedni drugima, dodjeljujući većinu svojih bodova onima u vlastitom bloku.

Norveška, Finska, Danska i Island osigurale su više od petine švedskih bodova od prvog sudjelovanja te zemlje na Eurosongu 1958.

Iako blokovi ukazuju na jasne obrasce, određena odstupanja sugeriraju da su u igri i drugi čimbenici.

Političke napetosti i dalje su prisutne na Balkanu, primjerice, “ali čini se da su kulturne veze nadvladale političke podjele”, rekao je AFP-u Dean Vuletić, autor knjige “Poslijeratna Europa i Eurovizija” iz 2019.

“Rekao bih da je to zato što ove zemlje dijele glazbenu industriju”, dodao je Vuletić. 

S druge strane, neke se zemlje ističu po vrlo niskom broju razmijenjenih bodova.

Azerbajdžan i Armenija, koji su dva puta ratovali u Gorskom Karabahu, razmijenili su samo jedan bod. Armenija ga je dala svom susjedu 2009. 

Najbolji prijatelji 

Obrasci glasanja također ukazuju na parove zemalja koje dosljedno daju jedna drugoj bodove iznad njihovog prosječnog rezultata. 

Upečatljiv primjer su Cipar i Grčka koji su si od 1981. godine davali osam bodova više (kada je maksimum bio 12 bodova) i 18 bodova više (otkako je maksimum 24 boda) nego što ih prosječno osvoje. 

Rumunjska i Moldavija još su jedan recipročan par koji si od 2005. dodjeljuje između devet i 12 bodova više od njihovog prosječnog rezultata.

Pošto je riječ o susjednim zemljama, geografija pomaže objasniti ovo ponavljajuće ponašanje, kao i jezik, ali i poznavanje izvođača.

“Oni su dosta isprepleteni”, rekao je AFP-u Nicholas Charron sa Sveučilišta Göteborg.  “Postoji toliko prekogranične suradnje u smislu pisanja pjesama, koreografije, profesionalaca koji su radili u tim zemljama”, rekao je. 

Neuzvraćena ljubav

Ima primjera i jednosmjernog prometa: zemlje koja daje značajan broj bodova drugoj zemlji, ali joj to nije uzvraćeno.

Među takvima je Francuska, zemlja koja je Izraelu dala više bodova nego bilo koja druga.

Daje više glasova i Portugalu, i to otkad javnost ima pravo glasa, pa je prosječan broj dodijeljenih bodova skočio s tri na devet, ali reciprociteta nema. 

Glasanje na Eurosongu je od 1997. podijeljeno između žirija i publike u svakoj zemlji.

Od tog datuma pa sve do 2012., Njemačka je dodjeljivala Turskoj prosječno 10 bodova, a prije toga samo jedan i pol u prosjeku. Radi se, naravno, o velikoj turskoj dijaspori u Njemačkoj. 

Čini se da je glas dijaspore, čim je javnost dobila pravo glasa, također bio ključan kod francuskih jednostranih glasova.

“Pretpostavljam da u Francuskoj živi puno Portugalaca koji glasaju za svoju zemlju, a gotovo da nema Francuza kojima je stalo do Portugala ili koji glasaju iz Portugala”, rekao je Charron.

Što se tiče odnosa Francuske i Izraela, “to doista ima objašnjenje jer Francuska ima najveću židovsku zajednicu u Europi”, rekao je Florent Parmentier s Instituta političkih znanosti u Parizu.

Nestabilni čimbenici

Važni događaji mogu utjecati na glasanje u pojedinim godinama.

Primjerice, kad su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu 2022., došlo je do ogromnog porasta glasova za Kijev koji je naposljetku i pobijedio.

Glasovi publike prevagnuli su u korist Ukrajine.

Publika je u 28 od 39 zemalja dodijelila Ukrajini maksimalan broj bodova, dok je to učinilo samo pet žirija. S osvojenih 439 bodova od mogućih maksimalnih 468, Ukrajina je bila prva zemlja koja je osvojila toliko bodova publike. 

Takva iznenađujuća pobjeda mogla bi biti primjer utjecaja “nestabilnih” čimbenika, rekao je za AFP Farid Toubal sa Sveučilišta Paris Dauphine.

“Dolazak diktatora ili nacionalista na vlast mijenja dinamiku u odnosu na partnere (te zemlje) na Eurosongu”, rekao je Toubal. 

Eurosong kuca na vrata, rastu tenzije, najavljeni su i prosvjedi u Baselu

Marko Bošnjak nije se uspio kvalificirati za finale Eurosonga

Hina

Oznake: Eurosongglasanjepobjednikpublika
Pretplatite se
Prijava
Obavijesti me o
Molimo prijavite se za komentiranje
0 Komentara
Najglasaniji
Najnovije Najstarije
Vidi sve komentare
  • Popularno
  • Komentari
  • Najnovije
Zašto je svećenik influencer papi podvalio okultni meme 6 7

Zašto je svećenik influencer papi podvalio okultni meme 6 7

20.05.2026
Dijalog.hr na radnom stolu uredništva.

Dijalog.hr ulazi u novu fazu

16.05.2026
Što učiniti kad savjest roditelja nalaže odbiti cjepivo za dijete?

Što učiniti kad savjest roditelja nalaže odbiti cjepivo za dijete?

17.05.2026
Inicijativa – Hrvati izvan Domovine: od zajedničkog hodočašća do snažne udruge

Inicijativa – Hrvati izvan Domovine: od zajedničkog hodočašća do snažne udruge

09.05.2026
Bleiburg: od britanske obmane i masovnih likvidacija do povratka kosti u rodnu grudu

Bleiburg: od britanske obmane i masovnih likvidacija do povratka kosti u rodnu grudu

14.05.2026
Dalić: ‘Sučića nisam kaznio, ali zna se tko je glava obitelji’

Ovo je službeni Dalićev popis igrača za SP 2026

02.06.2026
Izrael raketirao Bejrut, gađao sklonište Hezbolaha

Hezbolah prihvatio prekid vatre s Izraelom

02.06.2026
Turska pritvorila 357 osoba u operaciji protiv Islamske države

Izraelska vojska neće u Bejrut, slijedi potpuni prekid vatre

02.06.2026
Trump: ‘Razočaran sam Putinom, ali nisam s njim gotov’

Trump kaže kako SAD ima vremena čekat Iran

02.06.2026
Snaga tihe savjesti: Zašto poštujem ženu koja stoji iza svojih uvjerenja

Snaga tihe savjesti: Zašto poštujem ženu koja stoji iza svojih uvjerenja

02.06.2026
Dijalog.hr

    © 2024 Dijalog - Designed by House of Code.

O nama

Hrvatski portal za dijalog

Kategorije

  • Vijesti
  • Kolumne
  • Sport
  • Zanimljivosti
  • Vjera i duhovnost
  • Blogosfera

Kontakt

redakcija@dijalog.hr

Udruga Dijalog

Sveti križ 11
Rijeka

  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Politika privatnosti i kolačića
  • Oglašavanje
  • Doniraj
Nema rezultata
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovnica
  • Vijesti
  • Dijalog
  • Kolumne
  • Blogosfera.hr
  • Sport
  • Društvo
  • Kultura
  • Zanimljivosti
  • Lifestyle
  • Vjera i duhovnost

© 2022 Dijalog.hr - Designed by House of Code

Dobrodošli natrag!

Prijava putem Google-a
ili

Prijava na Vaš račun

Zaboravili ste lozinku?

Retrieve your password

Molimo unesite e-mail ili korisničko ime za resetiranje lozinke

Prijava
Ova web stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove web stranice pristajete na upotrebu kolačića. Posjetite našu Politiku privatnosti i kolačića.
wpDiscuz