Povodom blagdana Svih svetih i Dušnog dana, stanovnici argentinskog grada Rosarija sudjelovali su u posebnom edukativnom i spomen-obilasku monumentalnog groblja El Salvador. Ovaj južnoamerički grad s više od milijun stanovnika, smješten na obalama moćne rijeke Paraná u provinciji Santa Fe, krije iznimno bogatu povijest hrvatske emigracije koja je uvelike oblikovala njegov urbanistički, gospodarski, politički i kulturni identitet. Kroz stručno vodstvo i u suradnji s lokalnim udrugama, stotinjak posjetitelja imalo je priliku otkriti fascinantne životne priče Hrvata čija su prezimena poput Nicolorich, Luetich, Carlovich, Drincovich, Simonovich i Buratovich uklesana u obiteljske grobnice, ali i u same temelje moderne Argentine.
Od odbjeglog dječaka s Brača do gradonačelnika Rosarija: Nevjerojatna sudbina Matiasa Nicoloricha
Priča o hrvatskoj prisutnosti u Rosariju započinje nesvakidašnjom i dramatičnom životnom epizodom Matiasa Nicoloricha, čovjeka koji se u povijesnim zapisima i lokalnoj predaji smatra prvim Hrvatom u tome gradu. Nicolorich je rođen 1787. godine u bogatoj i uglednoj brodarskoj obitelji na otoku Braču. Kao sedmogodišnji dječak, igrom slučaja i dječje znatiželje, sakrio se u unutrašnjost jednog od brodova privezanih u tršćanskoj luci. Kada se nakon tri sata probudio, brod je već bio daleko na otvorenom moru, ploveći prema Indiji. Iako je dječak plakao i molio za povratak domovini, kapetan broda nije mogao okrenuti plovilo.
Umjesto tragičnog ishoda, kapetan je prihvatio dječaka, posvojio ga i naučio pomorskom zanatu. Nicolorich se s godinama postupno uspinjao u pomorskoj hijerarhiji, a nakon kapetanove smrti preuzeo je zapovjedništvo nad brodom. U rodnu Hrvatsku prvi se put vratio tek s 19 godina, gdje je njegova majka od doživljenog šoka i nevjerice kolabirala ugledavši sina za kojeg je vjerovala da je zauvijek izgubljen. Međutim, mladi se kapetan ubrzo ponovno otisnuo na ocean, zaplovivši prema Buenos Airesu, odakle ga je put doveo do 300 kilometara udaljenog Rosarija, koji se u to doba tek razvijao kao ključna trgovačka luka na rijeci Parani. Nicolorich se trajno nastanio u gradu, ostavio dubok trag u njegovu razvoju te s vremenom postao i njegov gradonačelnik. U znak sjećanja na njegov neprocjenjiv doprinos, hrvatska zajednica okupljena oko udruge Ateneo Croata, u suradnji s gradskim vlastima Rosarija, postavila je 2024. godine memorijalnu ploču na njegovu obiteljskom grobu.
Hvarski inženjer Jakov Buratović: Graditelj luka, telegrafa i željeznica južnoameričkog kontinenta
Među brojnim vizionarima koji su preplovili Atlantski ocean u potrazi za boljim životom i prilikama koje je nudila prostrana Argentina bila je i figura Jakova Buratovića (u Argentini poznatog kao Santiago Buratovich), porijeklom s otoka Hvara. Ovaj iznimno sposobni građevinski inženjer već je imao bogato međunarodno iskustvo jer je prije dolaska u Južnu Ameriku radio na izgradnji monumentalnog Sueskog kanala u Egiptu između 1859. i 1869. godine. U Rosario je stigao 1878. godine s ciljem istraživanja i projektiranja riječnih luka, gdje je ubrzo konstruirao prvu pravu gradsku luku te dao ključan doprinos razvoju prometne i komunikacijske infrastrukture.
Buratovićev rad nije bio ograničen samo na lučka postrojenja. Radio je na širenju željezničke mreže i postavljanju telegrafskih linija koje su povezivale udaljene dijelove Argentine, a sudjelovao je i u vojnim ekspedicijama tijekom uspostave državnog nadzora nad teritorijem na jugu zemlje. Prije smrti započeo je i projekt izgradnje vlastitog gradskog trga, no preminuo je neposredno prije nego što je uspio vidjeti svoje ime službeno uklesano na tome prostoru. Pored Buratovića, dokumentirani su i radovi arhitektice Matilde Luetich iz 1960-ih godina koji svjedoče o intenzivnoj modernizaciji i urbanom preobražaju Rosarija pod utjecajem hrvatskih stručnjaka.
Sportska legenda “El Trinche” i nogometna mitologija hrvatskih korijena
Osim u politici, infrastrukturi i arhitekturi, Hrvati su ostavili neizbrisiv trag i u sportskom životu Rosarija, grada koji je u svijetu poznat po svojoj strastvenoj nogometnoj kulturi. Posebno mjesto u lokalnoj mitologiji zauzima Tomas Felipe Carlovich, sin hrvatskog doseljenika, među navijačima i ljubiteljima nogometa poznatiji pod nadimkom “El Trinche”. Carlovich je bio nogometni virtuoz i ikona kluba Central Córdoba, o čijem se talentu i danas raspredaju priče i legende.
Jedna od najpoznatijih anegdota vezanih uz njegovu karijeru dogodila se 1974. godine, kada se reprezentacija Argentine pripremala u Rosariju uoči odlaska na Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj. Na pripremnoj utakmici protiv selekcije igrača iz Rosarija, “El Trinche” je potpuno zasjenio reprezentativne zvijezde, a navijači i danas s ponosom prepričavaju kako je u više navrata dvaput zaredom gurao loptu kroz noge suparničkim igračima. Njegov neprijeporni talent i odbijanje da se podredi strogim profesionalnim okvirima učinili su ga omiljenim narodnim junakom čije se hrvatsko podrijetlo s ponosom ističe u sportskim krugovima.
Projekt “hrvatizacije”: Edukacija mladeži i očuvanje kulturne baštine
Edukativni obilazak groblja El Salvador, koji se već šestu godinu zaredom organizira u suradnji udruge Ateneo Croata i gradskih vlasti Rosarija, privukao je brojne građane, među kojima je bio velik udio mladih. Obilazak vode lokalna vodičica Jesica Contreras Galarza, predsjednica udruge Camila Docampo te profesorica hrvatskog jezika sa Sveučilišta u Rosariju Anamarija Sučec. Glavni je cilj ove inicijative približavanje hrvatske povijesti, jezika i običaja lokalnom stanovništvu koje često nema saznanja o tome koliko je hrvatska zajednica bila utjecajna u njihovu okruženju.
Predsjednica udruge Camila Docampo ističe kako je osnovni cilj projekta potaknuti ljude na interes prema hrvatskoj kulturi, objašnjavajući im tradiciju posjećivanja grobova te običaj paljenja lampiona koji su doneseni iz Hrvatske, budući da u Argentini ne postoji raširena praksa paljenja svijeća na grobljima. Paralelno s time, profesorica Sučec koristi priliku kako bi okupljenima na poučan način prikazala povijesne tematske cjeline, poput srednjovjekovnih procesa i predaja s hrvatskog prostora, povlačeći paralele s modernim društvenim pojavama i važnošću suzbijanja lažnih optužbi. Mladi posjetitelji, koji su za događaj doznali putem službenih društvenih mreža grada Rosarija, ističu kako su im dosadašnje asocijacije na Hrvatsku bile uglavnom vezane uz vrhunske nogometaše poput Luke Modrića i Dominika Livakovića, no nakon poučnog obilaska izražavaju veliku želju za učenjem hrvatskog jezika i dubljim upoznavanjem bogate kulturne baštine svojih hrvatskih susjeda.
