Obnova pariške katedrale Notre Dame, koja je trajala više od pet godina, obilježena je nekim gotovo čudesnim događajima, ali i kontroverzama.
Uoči svečanog otvorenja katedrale u subotu, evo nekih ključnih trenutaka.
Spasitelji
Pariški vatrogasci dobili su sve pohvale zbog brzog i odlučnog djelovanja uvečer 15. travnja 2019., a njihovi su zapovjednici kasnije rekli da su mislili da ih je svega 30 minuta dijelilo od urušavanja građevine.
U borbi protiv dima i suočeni s rizikom od pada ruševina, napravili su ljudski lanac zajedno s crkvenim dužnosnicima kako bi spasili najvrednije rukotvorine i religijska blaga te su tako pomogli sačuvati većinu nezamjenjivog inventara katedrale.
Drugi su vidjeli božansku intervenciju u načinu na koji je bakreni kip pijetla, koji je stajao na vrhu gorućeg tornja iz 19. stoljeća, pronađen čitav usred izgorjelih ruševina.
Tri relikvije, uključujući komadić krune od trnja koju je navodno nosio Isus prije svog raspeća, također su preživjele, a pijetao je sada izložen u pariškom muzeju.
Unutar katedrale, fotografije snimljene dan nakon požara prikazivale su ogroman zlatan križ na oltaru, koji je ostao stajati okružen tinjajućim krhotinama, što je za mnoge bio simbol nade i prkosa na tmuran dan za kršćane i cijelu zemlju.
Sporan arhitektonski natječaj
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je požar nazvao “prigodom za ujedinjenje”, no osjećaj nacionalnog jedinstva nakon katastrofe je ubrzo nestao.
Njegov prijedlog da se “element suvremene arhitekture” uvrsti u obnovu odmah je navukao kritike konzervativaca koji su zahtijevali da rekonstrukcija ostane vjerna posljednjoj većoj nadogradnji arhitekta Eugenea Viollet-le-Duca iz 1844.
Vojni general zadužen za obnovu javno se razišao s glavnim arhitektom na pitanju redizajna, a prijave za arhitektonski natječaj radi odabira novog tornja su dovele do neugodnih medijskih napisa.
Jedan prijedlog koji je prva dama Brigitte Macron pokazala tadašnjoj ministrici kulture Roselyne Bachelot podsjećao je na “falus s postoljem okruženim zlatnim kuglama”, napisala je Bachelot u knjizi.
Na koncu je izrađena replika starog tornja.
Bit će postavljeno šest novih vitraja s radovima suvremenih umjetnika, što predstavlja skroman ustupak Macronovoj izvornoj viziji.
Kontaminacija olovom
Krov i toranj katedrale bili su prekriveni s otprilike 400 tona olova, štetnog teškog metala koji se rastalio i ishlapio zbog topline požara, a smatra se da je dio onečistio okolno područje.
Vlasti su očistile obližnje škole, a lokalnim stanovnicima savjetovale da obrišu površine u svojim domovima zbog rizika od trovanja.
Zdravstvena humanitarna organizacija se udružila sa sindikatom i roditeljima školske djece kako bi podnijeli kaznenu prijavu 2022., kojom su optužili vlasti da nisu poduzeli sve mjere kako bi spriječile kontaminaciju.
Moguće je podizanje optužnice ako se utvrdi da su vlasti ili angažirane tvrtke bile nemarne u zaštiti zdravlja građana ili djelatnika poslanih da dekontaminiraju područje, a istragu nadgleda poseban sudac.
Nepoznat uzrok
Glavni pariški tužitelj u vrijeme požara Remy Heitz je netom nakon nesreće rekao da vjeruje da je najvjerojatniji uzrok katastrofe bila električni kvar ili opušak.
Poznato je da su neki od djelatnika, koji su u vrijeme požara radili na obnovi krova, pušili na radnom mjestu, no istražitelji nisu uspjeli utvrditi točan početak požara.
Također, tijekom petogodišnje forenzičke analize su se istraživala i nagađanja o mogućem podmetanju požara, no nikakvi dokazi za to nisu pronađeni.
Sadašnja glavna tužiteljica u Parizu Laure Beccuau je u travnju rekla da “što se više približavamo točki u kojoj je požar izbio i što više rezultata analiza dobivamo, to je više izgledna teorija o nesretnom slučaju”.
Ulaznice
Ministrica kulture Rachida Dati je predložila da posjetitelji obnovljene katedrale plaćaju ulaznicu od pet eura te da se tako prikupljena sredstva rasporede za oko 4000 crkava diljem Francuske kojima je potrebna obnova.
Naplaćivanje ulaska u Notre Dame, gdje je ulazak prije požara bio besplatan, turističku bi atrakciju uskladilo s katedralom sv. Pavla u Londonu ili milanskom katedralom.
No, Crkva u Francuskoj kritizirala je taj prijedlog, a nadbiskup je kazao da su crkve i katedrale “oduvijek bile mjesta otvorena za sve” te da bi zarada na posjetiteljima bila “izdaja njihove izvorne svrhe”.
Francuska država je vlasnik katedrale te stoga ima zadnju riječ.
