Latinska poslovica “Dulce et decorum est pro patria mori”, slatko je i dično umrijeti za domovinu, u modernom kontekstu mogla bi poprimiti novu dimenziju: žrtvovanje kilograma za zdravlje i dobrobit društva. Iako nije pitanje života i smrti, smanjenje viška tjelesne mase moglo bi donijeti značajne koristi, ne samo pojedincima, nego i sustavu zdravstvene skrbi.
Prekomjerna težina
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost povezane su s razvojem niza kroničnih bolesti koje generiraju visoke troškove zdravstvene skrbi. Među najčešćim su bolestima dijabetes, kardiovaskularne bolesti i povišeni krvni tlak, koji sveću zajednički pritisak na javni i privatni zdravstveni sektor.
Studija provedena na više od 17.200 osoba s indeksom tjelesne mase (BMI) iznad 30, kategoriziranih kao pretili, otkrila je da gubitak 5% tjelesne mase može smanjiti troškove zdravstvene skrbi za 7%. U teoriji, ako bi osobe smanjile BMI za 25%, ukupni troškovi u zdravstvenom sektoru mogli bi pasti za čak 30%.
Ekonomski aspekt pretilosti
Organizacija Stop Obesity procjenjuje da troškovi uzrokovani prekomjernom težinom iznose između 0,5% i 2,4% bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemalja. Ovi troškovi uključuju ne samo izravne izdatke u zdravstvu, već i sekundarne posljedice poput smanjene produktivnosti i povećanog broja izostanaka s posla.
Svjetska federacija za pretilost predviđa da bi do 2035. troškovi povezani s ovim problemom mogli globalno dosegnuti četiri bilijuna dolara, što je usporedivo s trenutačnim njemačkim BDP-om.
Hrvatski problem pretilosti
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), čak 65% odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, dok je njih 20% klasificirano kao pretilo. Kod djece je situacija također zabrinjavajuća — svako treće dijete ima višak kilograma, što Hrvatsku svrstava među zemlje Europske unije s najvišim stopama pretilosti.
Posljedice ovih trendova jasno se odražavaju u zdravstvenom sustavu. Bolesti povezane s prekomjernom tjelesnom masom, poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti, predstavljaju značajno financijsko opterećenje. HZJZ procjenjuje da izravni i neizravni troškovi povezani s pretilošću iznose više od milijardu kuna godišnje.
Moguća rješenja
Dok su globalne inicijative poput onih Svjetske zdravstvene organizacije važne, lokalne strategije mogu igrati ključnu ulogu u smanjenju ovog problema. Programi osvještavanja o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, uz financijske poticaje za zdraviji stil života, mogu pridonijeti smanjenju pretilosti i povezanih troškova.
Pitanje pretilosti nije samo stvar osobnog zdravlja, već i društvene odgovornosti. Gubitak kilograma mogao bi značiti više od samopouzdanja ili bolje kondicije — mogao bi spasiti zdravstvene sustave od financijskog kolapsa i povećati kvalitetu života. Na kraju krajeva, ulaganje u zdravlje ulaganje je u budućnost.
U Hrvatskoj je oko 100 000 neplodnih osoba, uzrok – debljina!
Istraživanje: U Hrvatskoj je pretilo 28 posto žena i 35 posto muškaraca
Liječnici tvrde da gubitak težine nije dovoljan za borbu protiv dijabetesa
