Antropolozi, biolozi i psiholozi koji su proučavali ljudski izgled kroz stoljeća, kažu da je pojam ljepote i privlačnosti određen nekim biološkim značajkama, ali i podložan društvenim vrijednostima te osobnim preferencijama.
Postoje neki evolucijski razlozi koji određuju obilježja “ljepote”, jer određene biološke značajke ukazuju na zdravlje, tjelesnu spremu i plodnost, što znači da je osoba poželjna za razmnožavanje, a tada te osobine smatramo seksualno privlačnima.
Primjerice, uvriježeno je mišljenje da preferiramo simetrične, pravilno raspoređene crte lica, a znanstveno pokriće za to čini se logičnim: bolesti i stres u djetinjstvu mogu utjecati na razvoj tijela, čime se stvara nestabilnost zbog koje jedan dio tijela može narasti drugačije od drugoga. Lagano izobličeno lice moglo bi ukazivati na fizičku slabost pa
će te osobe u odrasloj dobi biti manje poželjni potencijalni roditelj.
Struktura kostiju
Biolozi su također znali isticati da ljudi preferiraju muževnija, odnosno, ženstvenija lica, ovisno o spolu. Ali, koliko god to racionalno zvučalo, jer struktura kostiju mogla bi ukazivati na žensku plodnost i mušku dominaciju, što su važni čimbenici pri odabiru partnera, nije sve baš tako.
Većina istraživanja koncentrirana je na zapadna društva, ali u istraživanjima na područjima Azije, Afrike i Južne Amerike otkriveno je da se preferencije pri odabiru partnera na temelju vanjskih karakteristika tj. poimanja ljepote u određenoj kulturi, mogu razlikovati.
U urbaniziranim područjima prevladava rašireni stav o privlačnim muževnim muškarcima i feminiziranim ženama, dok su u nekim zabačenijim društvima žene preferirale muškarce koji izgledaju ženstvenije.
Iako su figura pješčanog sata kod žena te široki torzo kod muškaraca s ramenima koja se u obliku slova V spuštaju prema struku cijenjena u većini društava, tamo gdje postoji velik rizik od gladi, daleko veću prednost imaju teži partneri s obzirom da bi oni trebali biti otporniji u slučaju da dođe do nestašice hrane, kažu znanstvenici koji su proučavali ovaj fenomen.
Sklonost konformizmu
Isto tako osobe sklonije bolestima tražit će partnera koji djeluje zdravije te ima simetrično lice. Tamo gdje se cijeni dominacija bolje će proći muškarci šire čeljusti, jer ona ukazuje na višu razinu testosterona.
Ideal ljepote je podložan trenutačnoj situaciji, potvrđuje da smo skloni konformizmu, pa ako uporno slušamo i vidimo da drugi nešto smatraju privlačnim i nama će se s vremenom te iste značajke početi činiti privlačnijima. Društveni mediji tako uvelike utječu na današnje poimanje ljepote, piše BBC.
Kako mikroplastika ulazi u naše organe i što nova istraživanja govore o njezinim opasnostima?
