HVALJEN ISUS I MARIJA! MILOST VAM I MIR OD GOSPODINA NAŠEGA ISUSA KOJI JE NAD SVIM ANĐELIMA I ARKANĐELIMA! MIR VAM I DOBRO!
Blagoslovljen i radostan početak novoga dana. Utorak je – dan posvećen svetomu Anti – ali danas slavimo blagdan svetih arkanđela Mihovila, Gabrijela i Rafaela, trojice anđela koji su negdje na vrhu u anđeoskoj hijerarhiji i svaki od njih ima svoju posebnu ulogu u Božjem planu spasenja svijeta.
Zahvalimo Gospodinu za ovo jutro, svježe i vedro, prohladno, ali je ugodno. Danju je toplo, a hodočasnika velika rijeka. Isto tako i ispovjednika pored crkve – cijeli niz. Hvala Gospodinu za sve milosti koje se ovdje izlijevaju na Kristovu Crkvu zagovorom Djevice Marije – Kraljice anđela. Izmolimo svoje molitve – uz jutarnju higijenu neka Gospodin u nama obavi i duševno duhovnu higijenu, jer su mnoge bolesti upravo psihosomatske – imaju svoj korijen u neurednoj duhovnoj čovjekovoj sferi, i molimo za zaštitu anđeosku napose za svoje školarce.
Što znači “arkanđeo”? Riječ arkanđeo dolazi od grčkih riječi koje znače „glavni, vrhovni glasnik“. Anđeli su duhovna bića koja služe Bogu i izvršavaju njegovu volju; oni nisu ljudske duše koje su postale anđeli. Titula arkanđela smjera, ukazuje na određenu misiju u Božjem planu, a ne na biće koje štujemo. Štovanje, klanjanje pripada samo Bogu.
Tri arkanđela u Svetom pismu i njihov zagovor
Sveto pismo imenuje tri anđela koje Crkva časti kao arkanđele. Mihael se u Judinoj poslanici (Juda 1,9) izričito naziva arkanđelom, a njegovo ime u prijevodu glasi: „Tko je kao Bog?“ Gabrijel donosi Mariji vijest da će biti Majka Spasitelja (Luka 1,26–38).
Rafael prati Tobiju i otkriva se kao jedan od anđela koji stoje pred Bogom (Tob 12,15). U Mihaelu Božji anđeo nastupa protiv Zmaja – u Knjizi Otkrivenja i Judinoj poslanici. Drugi – Gabrijel – donosi mladoj djevojci vijesti koje će promijeniti svijet. Treći Rafael prati uz putnika koji još ne zna da mu je poslana pomoć. Sveto pismo nam daje imena ova tri nebeska glasnika: Mihael, Gabrijel i Rafael.
Svaki se pojavljuje u drukčijem svjetlu biblijske priče, no sva trojica usmjeravaju našu pozornost na istu istinu: Bog djeluje na spasenju svog naroda. Mihael se povezuje s borbom protiv zla. Gabriel najavljuje Kristov dolazak. Rafael prati i liječi u Knjizi o Tobiji. Njihove misije podsjećaju nas da nas Božja skrb može dosegnuti u trenucima opasnosti, neizvjesnosti i potrebe.
Katolici ne štuju arkanđele kao sile odvojene od Boga, nego kao njegove vjerne sluge. Možemo moliti za njihov zagovor dok istodobno polažemo svoje povjerenje onamo kamo smjera – u Isusa Krista. Kako upoznajemo ova tri arkanđela, možemo pronaći i nove riječi za vlastite molitve: za hrabrost u duhovnim borbama, otvorenost Božjoj volji i povjerenje u njegovo vodstvo na životnom putu.
Crkva časti svete Mihaela, Gabrijela i Rafaela kao tri arkanđela koji se spominju u Svetom pismu. Svaki se pojavljuje u trenutku kada Božja briga za Njegov narod postaje nužna i bitna: u bitci, u objavi ili na putu prema ozdravljenju. Njihova imena i misije podsjećaju nas da su anđeli Božji sluge. Oni ne skreću pozornost na sebe; pomažu nam da se okrenemo Bogu komu je sve moguće.
Poslanja arkanđela i molitva svetom Mihaelu
Mihaelovo ime znači „Tko je kao Bog?“ U Knjizi Otkrivenja, on predvodi anđele u bitci protiv zmaja (Otk 12,7–9). Sveto pismo ga naziva i arkanđelom (Juda 1,9). Katolici traže zagovor svetog Mihaela za zaštitu od zla, vjerujući da pobjeda pripada Bogu.
Gabrijel je Mariji donio vijest da će roditi Isusa, Sina Božjega (Luka 1,26–38). Također je Zahariji najavio rođenje Ivana Krstitelja (Luka 1,19). Kada molimo Zdravo Marijo, ponavljamo Gabrijelov pozdrav, njegove doslovne riječi i prisjećamo se trenutka kada je Marija s vjerom prihvatila Božju volju.
U Knjizi o Tobiji, Rafael prati Tobiju na teškom putovanju i, uz Božju pomoć, donosi iscjeljenje njegovoj obitelji. Na kraju priče, Rafael otkriva da je njihove molitve odnio pred Gospodina (Tobit 12,12–15). Njegova priča potiče nas da molimo za bolesne i da vjerujemo Božjem vodstvu, čak i kada još ne možemo vidjeti put pred sobom.
Njihove se misije razlikuju, ali svaka usmjerava našu pozornost na Gospodina: Mihael nas podsjeća da vjerujemo Bogu u duhovnoj borbi, Gabrijel nas poziva da primimo Božju riječ, a Rafael pokazuje Njegovu nježnu brigu tijekom putovanja.
Katolici traže zagovor svetog Mihaela posebno kada se suočavaju s iskušenjem ili duhovnom borbom. Poznata molitva svetom Mihaelu traži od njega da nas „brani u borbi“ i, Božjom snagom, da nas zaštiti od zla. Možemo je moliti s pouzdanjem, sjećajući se da naša nada počiva u Isusu Kristu.
Gabrijelova poruka Mariji i Rafaelov put s Tobijom
Ako smo uznemireni ili u strahu, prvo se obratimo Gospodinu u molitvi. Ostanimo blizu sakramenata, posebno ispovijedi i euharistiji, i zamolimo svetog Mihaela da nam pomogne ostati vjerni. Njegovo svjedočanstvo odvraća našu pozornost od moći zla i vraća nas Bogu koji nikada ne napušta svoj narod. Kad se Bog pripremao najaviti dolazak svog Sina, poslao je Gabrijela.
U Evanđelju po Luki, arkanđeo se prvi put ukazuje Zahariji, donoseći vijest da će on i Elizabeta imati sina: Ivana Krstitelja (Luka 1,11–20). Šest mjeseci kasnije, Gabriel je poslan u Nazaret, gdje pozdravlja Djevicu Mariju riječima koje Crkva i dalje moli: „Zdravo, milosti puna, Gospodin s tobom“ (Luka 1,28). Gabrielova poruka prilikom Navještenja je fascinantna.
Marija će roditi Isusa, Sina Svevišnjega, snagom Duha Svetoga. Gabriel joj također govori da je Elizabeta začela u starosti, a zatim nudi istinu koju vrijedi čvrsto držati u molitvi: „Bogu ništa nije nemoguće“ (Luka 1,37). Marija odgovara svojim fiat – „Neka mi bude po tvojoj riječi“ – i Riječ postaje tijelo. Bog postaje čovjekom!
U Knjizi o Tobiji, mladić po imenu Tobija kreće na daleko, teško putovanje. Ne poznaje cestu, pa mu otac pronalazi vodiča. Tek kasnije obitelj saznaje da im je suputnik Rafael, anđeo kojeg je poslao Bog. Rafaelovo ime znači „Bog iscjeljuje“. Iscjeljenje u Tobiji je Božje djelo; Rafael je Njegov glasnik i sluga.
To čini svetog Rafaela prikladnim zagovornikom kada nam je potrebno iscjeljenje, kada se suočavamo s nepoznatim putem ili kada se brinemo za nekoga koga volimo. Arkanđeli Mihael, Gabrijel i Rafael podsjećaju nas na istinu koju trebamo čuti. Kad se pojavi strah, Mihael nam ukazuje na Božju pobjedu nad zlom.
Kad se Božji planovi čine neočekivanima, Gabrijel nas poziva da odgovorimo s Marijinim povjerenjem: „Neka mi bude po tvojoj riječi“ (Luka 1,38). A kad je put dug, Rafael podsjeća na Božju brigu za one kojima je potrebno iscjeljenje i vjerni vodič.
Papin posjet Francuskoj i pitanje umjetne inteligencije
Papa je okončao svoje putovanje u Francusku. Četiri dana držao je cijelu naciju u napetosti. I u Parizu pred milijunskim mnoštvom, i u Lurdu gdje je bilo veliko mnoštvo, gotovo dvjesto tisuća i jučer pred europskim vođama u Metzu – u predivnom okruženju, gdje je govorio kako se Europa mora vratiti svojim izvornim, kršćanskim korijenima, jer je upravo Kristova poruka i kršćanstvo učinilo Europu velikom i slavnom.
A i europsko jedinstvo plod je zauzimanja katoličkih političara nakon tragedije Drugoga svjetskog rata. Prošli tjedan dogodilo se nešto nevjerojatno. Dok se veći dio svijeta i dalje utrkuje kako bi umjetna inteligencija postala brža, pametnija, uvjerljivija i dublje ugrađena u svakodnevni život, papa Lav XIV. stalno se vraćao na mnogo starije pitanje: Što nam sva ta tehnologija donosi i kako se odnosi na ljudsku osobu?
Papa Lav XIV. 23. rujna govorio je o napretku znanosti i tehnologije te odbacio ideju da tehnološki napredak i vjera nužno moraju biti neprijatelji. Istaknuo je američkog biskupa Fultona Sheena, koji je proglašen blaženim, kao primjer katolika koji je prihvatio dominantnu komunikacijsku tehnologiju svog vremena i koristio je za navještaj Evanđelja. Pitanje za kršćane, dakle, nije samo postoji li tehnologija ili bismo li je trebali koristiti, već što s njom radimo i, možda još važnije, što joj dopuštamo da nam radi i kako s nama manipulira.
Tehnologija, informacija i mudrost
Sljedećeg dana, govoreći pred Papinskom akademijom znanosti, papa Leon je postao konkretniji. Umjetna inteligencija može doprinijeti medicini, znanstvenim otkrićima, prehrambenim i energetskim sustavima, kreativnosti i ljudskoj suradnji. Ali također može olakšati nadzor, manipulaciju, diskriminaciju i druge oblike koji nanose štetu i škode čovjeku. Njegova šira poanta bila je da se tehnološki napredak nikada ne može tretirati samo kao tehničko pitanje jer tehnologija neizbježno uključuje pitanja o ljudskoj osobi i vrsti društva koje pokušavamo izgraditi.
Zatim, govoreći u UNESCO-u u Francuskoj, Papa je istaknuo još jednu razliku koja se čini posebno važnom za naše vrijeme. Možemo komunicirati preko kontinenata gotovo trenutno, no ljudska bića mogu iskusiti duboku osamljenost, izolaciju unutar najužega kruga u obitelji i društvu. Informacije su posvuda, ali informacija nije isto što i mudrost. Umjetna inteligencija možda može obraditi goleme i izvanredne količine podataka, ali najdublja pitanja ljudskog postojanja ostaju ljudska, čovjekova pitanja. O patnji je Papa govorio u Lurdu koji je i danas znak Božje ljubavi prema čovjeku.
Tri sveca za tehnološko doba – Mihael i Jeronim
I možda nam Providnost ovog tjedna nudi tri svetca koji nam mogu pomoći da razmišljamo upravo o tome: Arkanđela s mačem, učenjaka Jeronima okružena knjigama i malu karmelićanku – svetu Malu Tereziju – koja drži ruže u rukama. Na prvi pogled, sveti Mihael, sveti Jeronim, sveta Terezija iz Lisieuxa mogli bi se činiti da imaju vrlo malo zajedničkog, ali ipak, zajedno nude izvanredno katolički odgovor na neka od najvećih iskušenja tehnološkog doba. Sveti Mihovil: Samo njegovo ime postavlja pitanje: Quis ut Deus? Tko je kao Bog?
To pitanje je starije od umjetne inteligencije. Starije je od računala, interneta, tiskarskog stroja i svakog drugog ljudskog izuma. Seže sve do jedne od najstarijih iskušenja čovječanstva: Bit ćete kao bogovi – što je zamka na koju je nasjela Eva u Edenu.
Stvaramo nešto impresivno i počinjemo se diviti sami sebi. Mihovilov odgovor ostaje ono što je oduvijek bio: Tko je kao Bog? Ne stroj. Ne njegov programer. Ne korporacija koja ga posjeduje. Ne vlada koja ga regulira. Ne osoba koja ga koristi. I sigurno ne ja kao pojedinac. Bog ostaje Bog! Zatim dolazi sveti Jeronim. Ako se Mihael bavi iskušenjem moći, Jeronim se bavi drugim velikim problemom našeg doba: miješanjem informacija s mudrošću.
Predočimo svijet u kojem je Jeronim živio. Nabava rukopisa zahtijevala je ogroman napor. Knjige su se morale ručno prepisivati. Biblijska znanost zahtijevala je godine jezikoslovnoga proučavanja, putovanja, dopisivanja i pristupa tekstovima razasutim po cijelom antičkom svijetu. Jeronim je posvetio golem dio svog života Svetom pismu i stvorio latinsku Vulgatu.
Jeronimov svijet i naš – cilj je upoznati Krista
Sada usporedite njegov svijet s našim. Katolik koji nosi pametni telefon može u džepu imati Sveto pismo u brojnim prijevodima, latinsku Vulgatu, grčke i hebrejske izvore, spise crkvenih otaca, svetog Tome Akvinskog, papinske dokumente, koncile, katekizme, tisuće propovijedi i cijele knjižnice katoličkih knjiga. Imamo veći pristup Bibliji nego što je ikada imao sveti Jeronim i znatno više izgovora zašto je ne čitamo.
Možda kriza našeg doba nije u tome što nam nedostaje informacija. Možda se utapamo u informacijama i gladujemo za mudrošću. Papa Lav je prošli tjedan u biti napravio ovu razliku: obilje informacija ne proizvodi automatski mudrost. Sveti Jeronim bi odmah shvatio razliku. Cilj nije znati sve. Cilj je upoznati Krista. Od njega potječe izričaj: TKO NE POZNAJE PISMA, NE POZNAJE NI KRISTA! Mnogi nose imena današnjih arkanđela. Neka im je sretno! Dan je i policije! Neka ih štiti sveti Mihovil!
Istom ulicom kojom su karmelićanke vođene pod giljotinu, prošao je papa uz klicanje milijuna
Pobjeda nad ‘Božicom razuma’: Papin pohod Francuskoj i snaga neuništive vjere
Nikoga nije krstio ni obratio za života – danas ga slijedi više od dvadeset zajednica
