Kakav je ovo bio tjedan. Američki predsjednik Donald Trump u potpunosti je opravdao svoj nadimak TACO (Trump Always Chickens Out) potpisavši sramotnu kapitulaciju s Iranom, istovremeno izdavši Izrael i Irance. Doduše, nije imao puno opcija, osobito nakon što je teoretski nasljednik prijestolja Reza Pahlavi odbio pozvati Irance na ustanak. Nije ih pozvao jer se bojao, i još se uvijek boji, da ga Iranci ne bi poslušali. To bi značilo definitivni kraj njegovim maštanjima o povratku na iransko prijestolje.
S obzirom na to da Pahlavi nije namjeravao podići ustanak, Trumpu nije preostalo ništa drugo nego kapitulirati. Pritisak Republikanaca bio je ogroman, osobito onih koji će u studenome na izbore za Kongres, kada će se birati 35 od 100 senatora i svih 435 zastupnika u Zastupničkom domu. Amerikance vanjska politika u pravilu ne zanima pa ona ne utječe bitno na ishod izbora. Američke izbore odlučuju zaposlenost i inflacija.
Investicijski ciklus koji je Trump pokrenuo na početku mandata počet će zapošljavati za godinu do dvije. U međuvremenu je rat s Iranom pokrenuo rast cijena nafte, pa posljedično i rast inflacije, koja je u svibnju dosegnula 4,2% uz tendenciju rasta. Za prosječnog Amerikanca (koji doslovno živi u automobilu) najteži udarac bio je rast cijene goriva preko 4 dolara za galon (1,16 $ za litru). Da je cijena premašila 5 dolara, Republikanci ne bi ni morali izlaziti na izbore u studenome. Oni se sada nadaju da će manje od šest mjeseci do izbora biti dovoljno da prosječni Amerikanac zaboravi, ili barem oprosti, inflaciju izazvanu Trumpovom iranskom avanturom.
Macronov G7 i Trumpova sjena
Francuski predsjednik Emmanuel Macron uspio je privesti sastanak skupine G7 kraju, a da mu glavni gost, predsjednik Trump, nije otišao prije kraja (kao što se dogodilo prošle godine u Kanadi). Štoviše, uspio ga je dovesti i u Pariz. Macron se unaprijed pomirio s time da će glavna zvijezda biti Trump, što se i dogodilo, osobito nakon što su arapski vlastodršci nahrupili u mondeno odmaralište Évian-les-Bains na obali Ženevskog jezera. Svi su oni redom pozdravili Macrona tek usput, a zatim odjurili na sastanak s Trumpom.
Sastanak s Trumpom uspio je osigurati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Međutim, nakon tog sastanka nije bilo izjava za novinare. Arapski vlastodršci svi su se redom slikali s Trumpom nakon sastanaka; Zelenski nije. Novinari su zato naknadno morali ispitivati Trumpa je li se uopće sastao sa Zelenskim i što su razgovarali.
Zelenski je dao polusatni intervju za Hook Global u kojem je glumio optimizam. Iako je Trump potpisao zajedničku izjavu G7 o potrebi povećanja pritiska na Putina i jačanja sankcija, odbio je reći išta loše o njemu. Nije čak ni spomenuo da u Moskvu šalje Stevea Witkoffa i (zeta) Jareda Kushnera. U prvim Trumpovim pokušajima prekida ruske agresije na Ukrajinu Witkoff se „proslavio“ hvalospjevima Putinu. Uskoro ćemo vidjeti hoće li nastaviti u istom tonu.
Ukrajinski zahtjevi i ograničenja Patriota
Zelenski je od Trumpa zatražio povećanje isporuka projektila za PZO sustav Patriot. Proizvođač Lockheed Martin nije se proslavio s povećanjem proizvodnje. Godišnje uspijeva proizvesti tek oko 650 najtraženijih projektila PAC‑3 MSE, iako je trenutačna potražnja veća od dvije tisuće; samo Pentagon ove godine treba 3203 projektila. I to nakon što su mnogi kupci odustali od Patriota i okrenuli se drugim opcijama.
NATO 3.0 i europsko otrježnjenje
U međuvremenu su europski vlastodršci prihvatili činjenicu da Sjedinjene Države više nemaju namjeru bezuvjetno braniti Europu. To je dodatno potvrdio američki ministar rata Pete Hegseth, koji je u kratkom obraćanju novinarima prije početka sastanka ministara obrane NATO‑a, održanog u četvrtak 18. lipnja, još jednom izjavio da Washington očekuje stvaranje novog saveza, poznatog kao NATO 3.0. U njemu bi Europa u potpunosti preuzela odgovornost za vlastitu obranu.
Problem je što su europski vlastodršci razoružavali kontinent zadnjih trideset godina. Nemali problem je i to što čak tri četvrtine snage NATO‑a daje američka vojska. Europa nema gotovo ništa. Europskim vlastodršcima bilo je preskupo razviti višenamjenski borbeni avion pete generacije pa ga sada kupuju od Amerikanaca (F‑35). Povrh toga, upravo je propao njemačko‑francusko‑španjolski pokušaj razvoja borbenog aviona šeste generacije.
Europa je zadnji put proizvela strateške bombardere pedesetih godina prošlog stoljeća. Stoga nitko ni ne pomišlja da bi mogla napraviti pandan američkom B‑21. Europa trenutačno ne proizvodi ni krstareće projektile velikog dometa jer je vjerovala da će američki porezni obveznici platiti to umjesto nje. Sada, kad je europske vlastodršce uhvatila panika, odjednom se pojavilo mnoštvo programa razvoja takvog oružja.
Europski krstareći projektili: Flamingo i NCM‑LCM Mk2
Njemačka tvrtka Diehl Defense objavila je da će pokrenuti proizvodnju ukrajinskog krstarećeg projektila FP‑5 Flamingo. S deklariranim dometom od 3000 kilometara i bojevom glavom od 1150 kilograma, Flamingo je „na papiru“ vrlo moćan krstareći projektil. Problem je što je sve to sklepano na vrlo niskoj tehnološkoj razini. S mlaznim motorom smještenim iznad stražnjeg dijela trupa, radarski odraz mu je velik poput odraza jurišnika Su‑25. Zbog toga je za napade na dobro branjene ciljeve Flamingo neupotrebljiv.
Puno ozbiljniji projekt razvoja europskog krstarećeg projektila velikog dometa je Naval Cruise Missile – Land Cruise Missile (NCM‑LCM) Mk2 tvrtke MBDA. NCM‑LCM Mk2 nije novi projekt; godinama je stajao u ladicama jer su europski vlastodršci vjerovali kako im nije potreban. Domet mu je veći od 1000 kilometara, a po mnogim je odlikama bolji i od američkog Tomahawka. Nastao je na osnovi projektila Missile de Croisière Naval (MdCN), a NCM‑LCM Mk2 sada je spreman za serijsku proizvodnju. Još samo treba da vlastodršci odobre novac.
Više od istog autora:
Trump kasni na G7 – slavi 80. rođendan na UFC-u u dvorištu Bijele kuće
Vojna analiza: Europski odgovor na ruski napad na baltičke zemlje
Kraj za NATO kakav je nekad bio
Podržavaš neovisno novinarstvo? Ako cijeniš naš rad i držiš da su ovaj i drugi naši tekstovi korisni za tebe i hrvatsko društvo u cjelini, klikni na poveznicu u nastavku, informiraj se o planovima našeg portala i doprinesi i ti našem djelovanju;
