Globalno, pretilost je prvi put premašila premalu tjelesnu težinu kao najčešći oblik problema vezanih uz prehranu kod djece i tinejdžera, doznaje se u srijedu iz izvješća UNICEF-a.
Izvješće pokazuje da je pothranjenost među osobama u dobi od 5 do 19 godina pala s oko 13 posto u 2000. na 9,2 posto 2022., dok je pretilost porasla s 3 posto na 9,4 posto u istom razdoblju. Pretilost sada premašuje pothranjenost u većini regija, osim u subsaharskoj Africi (62 milijuna djece) i južnoj Aziji (56 milijuna).
Rezultati se temelje na podacima iz više od 190 zemalja, uključujući ankete kućanstava, modelirane procjene, projekcije i druga istraživanja, priopćio je njemački ogranak UNICEF-a.
U istom razdoblju, prekomjerna težina se u 190 zemalja svijeta više nego udvostručila, sa 194 milijuna djece i mladih na 391 milijun.
Pretilost, izraženiji oblik prekomjerne težine, povezana je s nizom metaboličkih poremećaja, uključujući dijabetes, određene karcinome, anksioznost i depresiju. Prema izvješću, broj pretile djece i adolescenata se popeo na 188 milijuna.
Bogate zemlje pokazuju posebno visoke stope pretilosti među mladima, s 27 posto u Čileu, 21 posto u Sjedinjenim Američkim Državama i 21 posto u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
U Njemačkoj, otprilike svaka četvrta osoba u dobi od 5 do 19 godina ima prekomjernu težinu, što je blagi porast s 24 posto u 2000. na 25 posto u 2022., dok je pretilost ostala stabilna na 8 posto.
No, ta se epidemija potiče lakom dostupnošću visoko procesuirane hrane i agresivnim oglašavanjem čak “i u zemljama koje se još uvijek bore s dječjom pothranjenošću”, dodaje se u izvješću.
“Poremećaji prehrane više se ne odnose samo na djecu s premalom tjelesnom težinom”, rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell.
“Pretilost je rastući problem koji potencijalno utječe na zdravlje i razvoj djece. Visoko prerađena hrana sve više zamjenjuje voće, povrće i proteine u ključnoj fazi rasta, kognitivnog razvoja i mentalnog zdravlja”, upozorava se u izvješću.
Izvješće upozorava da jeftina, agresivno reklamirana visokoprerađena hrana i brza hrana doprinose porastu stope pretilosti.
Pretilost može utjecati na pohađanje škole, samopoštovanje i socijalnu uključenost, a često je vrlo teško obrnuti proces nakon što se razvije u djetinjstvu ili adolescenciji.
UNICEF je kao pozitivan primjer istaknuo Meksiko, gdje je vlada nedavno zabranila prodaju visoko prerađene hrane u javnim školama ili ima visoke razine soli, šećera ili masti, u korist više od 34 milijuna djece.
Hrvati na otocima manje su pretili i manje puše nego u ostatku Hrvatske
Anksiozni poremećaji i depresija: Simptomi, liječenje i iskustva s antidepresivima
