Koordinacija distributera i prodavatelja zabavne pirotehnike pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) pozvala je u srijedu na dijalog i odgovornu regulaciju zabavne pirotehnike, a ne zabrane, jer je, kako kažu, glavni sigurnosni problem nekontrolirano crno tržište.
“Naš je cilj odgovorna, sigurna i kontrolirana uporaba zabavne pirotehnike s fokusom na edukaciju, prevenciju i suzbijanje ilegalne prodaje. Umjesto jednostranih zabrana koje dokazano ne daju rezultate, predlažemo osnivanje radne skupine koja bi okupila predstavnike zakonodavnih i sigurnosnih tijela, zaštitarskih udruga, gospodarskog sektora, zdravstvenih stručnjaka i distributera zabavne pirotehnike, kako bismo zajedno definirali realan, uravnotežen i provediv model regulacije”, poručili su u priopćenju iz HUP-ove Koordinacije distributera i prodavatelja zabavne pirotehnike.
Pozdravljaju svaku inicijativu usmjerenu na povećanje sigurnosti ljudi i dobrobit životinja, no upozoravaju da se regulacije, preporuke i javne kampanje moraju temeljiti na činjenicama, provjerljivim podacima i realnim učincima.
Kažu da je Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, kao i njegova provedba u Hrvatskoj, među najstrožima u Europi te su usklađeni s europskim zakonodavstvom. Zabavna pirotehnika smije se prodavati 13, a koristiti samo pet dana godišnje, uz strogu dobnu i prostornu regulaciju, zabranu oglašavanja i prodaje snažnijih proizvoda izvan specijaliziranih trgovina.
Primjećuju i da nisu točne tvrdnje da je bučna pirotehnika potpuno zabranjena u mnogim europskim državama, te da primjeri Njemačke, Nizozemske i Slovenije nisu točni i odnose se na lokalne regulative ili ograničenja, a ne na opću zabranu jer niti jedna od tih zemalja nije donijela potpunu zabranu zabavne pirotehnike s jakim zvučnim učinkom, već se radi o diferenciranoj regulaciji, sličnoj onoj u Hrvatskoj.
Točno je, kažu, da postoje inicijative za zabranu pirotehnike s jakim zvučnim učinkom koje nisu prihvaćene, pri čemu je, primjerice u Nizozemskoj, jedan od ključnih razloga bio procijenjeni negativan ekonomski učinak, uz istovremenu nemogućnost pronalaska adekvatnog modela kompenzacije za financijske gubitke poslovnih subjekata.
Tvrde da, na temelju javno dostupnih podataka, nije točno da sve stroža regulacija dovodi do manjeg broja ozljeda.
“Upravo suprotno – u razdoblju od 1993. do 2020. kada se u Hrvatskoj postupno razvijala kultura odgovorne i legalne uporabe pirotehnike, došlo je do znatnog smanjenja broja incidenata i gotovo potpunog uklanjanja crnog tržišta. Međutim, u novije vrijeme, unatoč strožim mjerama, broj ozljeda nije se smanjio”, kažu u Koordinaciji.
Navode da su tijekom posljednje blagdanske sezone zabilježene 33 ozljede, gotovo isključivo povezane s ilegalno kupljenom i zakonski zabranjenom pirotehnikom te da je to “jasan pokazatelj da problem nije u legalnoj prodaji, već u sve prisutnijem crnom tržištu – osobito putem interneta – koje zaobilazi zakone i kontrole”.
“Ovaj podatak potvrđuje ono na što godinama upozoravamo – glavni sigurnosni problem nije legalna zabavna pirotehnika, već nekontrolirano crno tržište, najčešće putem interneta, koje ostaje izvan dosega postojećih zabrana i nadzora”, poručuju.
U Hrvatskoj djeluje 360 pravnih subjekata u sektoru pirotehnike, koji godišnje generiraju više od 20 milijuna eura prihoda, zapošljavaju više od 700 ljudi te ostvaruju više od dva milijuna eura izvoza te da je u 2023. fiskalizirano više od 700.000 računa. Upozoravaju da bi daljnje sužavanje tržišta izravno ugrozilo radna mjesta i smanjilo prihode državnog proračuna.
Napominju i da se broj tradicionalnih vatrometa smanjuje, što javnost ne prihvaća s odobravanjem.
Francuski grad uvodi kazne za šetnju u kupaćem kostimu izvan plaže
Hrvatska komunalna poduzeća muku muče s prikupljanjem elektroničkog otpada
Australija postala prva zemlja koja će zabraniti YouTube korisnicima mlađim od 16 godina
