Pojava ‘ekranizma’
Ekrani su postali jedan od najvećih izazova modernog djetinjstva, osobito za najmlađu djecu i predškolce. Njihova učestala uporaba dovela je do pojave tzv. ekranizma, što označava ovisnost djece o ekranima.
Djeca prerano dolaze u kontakt s elektronikom
Elektronički uređaji, poput televizora, mobitela, tableta i računala, postali su neizostavan dio svakodnevice većine obitelji. Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i udruga Hrabri telefon proveli su istraživanje koje je otkrilo da djeca počinju koristiti elektroničke uređaje u vrlo ranoj dobi. Već s prvim rođendanom, 40 % djece koristi ekrane, dok taj broj do druge godine raste na 79 %, a do četvrte godine gotovo sva djeca (97 %) koriste uređaje, najčešće televizor, mobitel ili tablet.
Koliko djeca zaista provode vremena pred ekranima
Predškolska djeca u Hrvatskoj dnevno provedu dva do tri sata pred ekranima, dok roditelji s njima provode samo četiri do pet sati dnevno. Svaki treći roditelj nije zadovoljan kvalitetom tog vremena, posebno zbog posla koji donose kući. Ovakav način života negativno utječe na razvoj govora, budući da ekran ne pruža povratnu informaciju niti potiče dijete na interakciju.
Razvoj djece zaostaje zbog mobitela
Istraživanja pokazuju da se djeca susreću s digitalnim uređajima već s četiri mjeseca, dok 90 % djece s dvije godine zna koristiti tablet ili mobitel. Posljedice ekranizma uključuju poteškoće u emocionalnom razvoju, komunikaciji, pažnji i govorno-jezičnim sposobnostima. Također se usporavaju kognitivne funkcije mozga, remeti san, povećava rizik od pretilosti te narušava kvaliteta obroka.
Kako se razvija dječiji mozak
Dječji mozak do pete godine formira 90 % svoje strukture, a razvoj uvelike ovisi o stimulaciji iz okoline. Ekrani, iako privlačni zbog šarenila i brzih promjena slika, ne pružaju djeci potrebne podražaje za kvalitetan razvoj pažnje, empatije i komunikacijskih vještina.
Ograničite vrijeme korištenja mobitela
Stručnjaci savjetuju ograničavanje vremena provedenog pred ekranima, posebno za djecu mlađu od tri godine, te ističu važnost interakcije s roditeljima i vršnjacima. Vrijeme provedeno s djetetom može uključivati zajedničko čitanje, razgovore o emocijama, društvene igre i boravak na otvorenom.
Potrebno je pratiti razvoj djeteta
Važno je prepoznati znakove odstupanja u komunikacijskom razvoju djeteta, poput slabog kontakta očima ili nedostatka reakcije na pokušaje komunikacije, te se pravovremeno obratiti stručnjaku. Također, potrebno je naglasiti da termin “digitalni autizam” nije znanstveno priznat i može izazvati nepotrebnu zabrinutost među roditeljima. Prekomjerna izloženost ekranima ne uzrokuje autizam, već specifične poteškoće u razvoju, poput problema u igri i komunikaciji.
Poražavajući podatak, čak 97 posto djece i mladih odobrava vulgarne izraze online
U Hrvatskoj rođeno najmanje djece od 1991. godine – 9,3 posto pobačaja na 100 poroda!
Najčudnija dječja imena koja su roditelji dali svojoj djeci
