HVALJEN ISUS I MARIJA! MILOST VAM I MIR OD GOSPODINA ISUSA KRISTA – SINA DJEVICE MARIJE – BOGORODICE. MIR VAM I DOBRO!
Blagoslovljen i radostan početak novoga dana i vikenda. Subota je, Marijin dan, a ovih smo dana slavili Gospu Karmelsku ili Gospu od Škapulara. Vrijedi promišljati otajstvo Karmela jer je i veliki duhovni pisac i mistik sveti Ivan od Križa napisao svoje kapitalno duhovno djelo Uspon na goru Karmel.
Danas čitamo u Službi čitanja o Ilijinu uznesenju – u ognjenim kolima naočigled svoga učenika Elizeja. A u ponedjeljak slavimo upravo toga sveca, svetoga Iliju, zaštitnika Bosne i Hercegovine. Pa stoga usmjerimo svoj pogled i na Gospodina, Mariju, Iliju, na Karmel gdje se Gospodin objavio i prihvatio Ilijinu žrtvu, dok je one poganske proroke posramio i skrenuo pozornost na njihovu nikakvu vjeru, zapravo na njihovo protunaravno ponašanje, dreku i viku te samoranjavanje.
Toga Bog ne treba. Gora Karmel uzdiže se na stranicama Svetog pisma kao mjesto okupano otajstvom Božje prisutnosti i providnosti. Mnogo prije nego što je postala sinonim za Gospu od Karmela, ova je gora bila živi simbol Božje moći – dramatična pozornica za božanski susret.
U Prvoj knjizi o kraljevima gora Karmel zauvijek je obilježena odvažnim izazovom proroka Ilije Baalovim prorocima (1. Kraljevima 18). U vremenu duhovne i vjerske pomutnje i zbrke, Ilija poziva Izrael da se vrati jedinomu istinskom Bogu.
S narodom okupljenim na obroncima Karmela Ilija obnavlja uništeni žrtvenik, polaže svoju žrtvu i – nakon žarke molitve – svjedoči silasku ognja s neba. Gora postaje mjesto obraćenja, podsjetnik da Bog odgovara onima koji ga traže iskrenošću srca.
Karmel – od ognja Ilijina do tihog glasa i pobožnosti Gospi
Mnogim naraštajima Karmel je bio znamen kao plodno prebivalište Božje milosti (usp. Izaija 35,2; Pjesma nad pjesmama 7,5). Nije slučajno da su kršćanski pustinjaci, nadahnuti Ilijinom samotnom molitvom, ovdje stvorili svoj dom u najranijim danima Crkve.
Upravo su ti duhovni tražitelji, koji su živjeli na Karmelu, dali povod karmelskom redu i konačnoj pobožnosti Gospi pod ovim posebnim naslovom – Gospa od Karmela.
Biblijski govor o gori Karmel uči nas da se Bog otkriva i u moći i u blagoj prisutnosti, u dašku povjetarca. Od grmljavine, potresa, ognja, do „tihog, blagog glasa i povjetarca” koji Ilija čuje na vrhu planine (1. Kraljevima 19,12), Karmel poziva svakog vjernika da ponovno vjeruje u živoga Boga – koji odgovara, koji tješi, koji nas poziva natrag kad god se naša srca podijele, kamo nas Ilija uvijek poziva – na koju ćemo stranu.
Za Boga ili bogove kojima se i danas svijet klanja? Odluka je na nama. Blagdan Gospe od Karmela poziva nas da se popnemo na goru. Ne samo na brdovitu goru koja se uzdiže iznad Sredozemnog mora, već na goru srca gdje se Bog otkriva u tišini, vjeri i ljubavi.
Foto: Šime Žunić/ Dijalog.hr
Gora Karmel jedno je od velikih biblijskih mjesta susreta. Tamo je Ilija stajao gotovo sam protiv Baalovih proroka, kao što smo gore vidjeli, ne uzdajući se u brojnost ili svjetovnu moć, kraljicu ni kralja, koje je optužio za idolopoklonstvo i otpad od Boga, nego u živoga Boga.
Tamo je, nakon što je oganj pao s neba, Ilija kasnije saznao da se Gospodin ne nalazi ni u vjetru, ni u potresu ili u ognju, već u tihom, blagom glasu. Karmel je stoga postao simbol kontemplativnog života, duše koja se povlači u tišinu kako bi čula Božji glas.
Karmelska obitelj i Marija – uzor kontemplativca
Stoljećima kasnije, kršćanski pustinjaci naselili su se na istoj toj svetoj gori blizu izvora povezanog s Ilijom. Sagradili su malu kapelu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji i potpuno se povjerili njezinoj majčinskoj brizi. Nisu tražili ni prestiž ni utjecaj.
Željeli su samo živjeti Evanđelje u siromaštvu, molitvi i bratstvu. Iz tih skromnih početaka nastala je karmelska obitelj koja je obogatila Crkvu svecima, misticima, znanstvenicima, misionarima i skrivenim dušama čija su imena poznata samo Bogu. Slaveći Gospu od Karmela slavimo ne samo povijest jednoga Reda već i majčinstvo Marije, koja i dalje okuplja svu svoju djecu u školu molitve i tihe kontemplacije.
Foto: Šime Žunić/ Dijalog.hr
Karmelićani su oduvijek razumjeli nešto duboko bitno o Gospi. Ne časte je samo zato što je rodila Krista, koliko god slavna bila ta tajna. Časte je jer savršeno utjelovljuje ono što je svaki vjerni učenik pozvan postati. Ona sluša prije nego što progovori. Ona prima prije nego što djeluje. Ona čuva Riječ u svom srcu prije nego što je naviješta svojim životom u Magnificatu.
Marija je mistik i kontemplativac par excellence. Svaki kršćanin, bilo da živi u samostanu, u župi, u obiteljskom domu ili u samoći starosti, pozvan je ući u tu istu unutarnju školu, unutarnju sobu svoje duše.
Marijin život – jedna duha čežnja za Bogom
Cijeli Marijin život bio je neprestana čežnja za Bogom. Od najranijih godina živjela je u iščekivanju njegovih obećanja. Pri Navještenju se potpuno otvorila njegovoj volji. U Betlehemu mu se klanjala u siromaštvu.
U Nazaretu je živjela desetljećima skrivene vjernosti. Na Kalvariji je ostala postojana kada su gotovo svi ostali pobjegli. Na Pedesetnicu je ponovno u molitvi s apostolima čekala obećanog Duha Svetoga. Marijin život je jedan dugi čin žudnje za Bogom.
Naši vlastiti životi često se čine vrlo drugačiji. Čeznemo za mnogim stvarima. Čeznemo za sigurnošću, priznanjem, uspjehom, zdravljem, mirom i srećom. Nijedna od tih želja nije sama po sebi kriva ili pogrešna.
Pa ipak, ispod svih njih leži još dublja čežnja, često neprepoznata, koju samo Bog može zadovoljiti. Sveti Augustin je slavno napisao da su naša srca nemirna dok se ne smire u Bogu.
Isusova riječ odražava upravo tu istinu kada kaže: „Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni i ja ću vas odmoriti.
“Dođite k meni! Jučer sam donio kratki izvještaj o možda najvećem američkom katoličkom misliocu i obraćeniku Peteru Kreeftu – na koji je način on doživio smrt svoje supruge s kojom je proživio pune 63 godine – od 1962. te kako je s njom ispisao najbolju knjigu svoga života (a napisao ih je stotinjak!) te je otišla u Božju tiskaru. Namjerio sam se na jedan dio razgovora koji je vodio s novinarom – traje oko 12 minuta – gdje govori o toj smrti, braku, seksu, o jedinstvu u braku, o seksualnoj revoluciji koja je izopačila Božju nakanu itd.
Razgovor inače na engleskom traje oko tri sata. Kakva bistrina misli i u devedesetoj godini. Koji znaju engleski, mogu pronaći na YouTube kanalu. Dolje je kratki video s hrvatskim podnaslovima! Vrijedi! Blagoslovljen vam vikend!
Marija se ukazala papi usred noći – tako je nastao jedan cijeli red
Neplodni brakovi dobili su djecu na zagovor sveca kojeg častimo danas
