Iskrivljivanje Zdravomarije na glavnom trgu u Sinju

Tko od vjernika moli Zdravomariju na hrvatskom ovako:

„Zdravo! Ti si puna milosti
jer je Gospodin s tobom.
Blagoslovljena si više od svih žena,
a blagoslovljen je i plod tvoje utrobe.“???

A tako bi molitveni zaziv glasio prema prijevodu Biblije „hrvatski standardni prijevod“ u nakladi Hrvatskoga biblijskoga društva – Evanđelje po Luki, prva glava, 28. i 42. redak (Zagreb – Split – Tomislavgrad, 2025. i 2026., str. 1258).

Takav je tekst tiskan i u autoriziranu prijevodu aktualnoga dekana Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu fra Marija Cifraka (Evanđelje po Luki, Sarajevo, 2017., str. 18–19 i 21) i u knjizi Hrvatski standardni prijevod Biblije: tradicijska podloga, lingvistička načela i prevedeni tekstovi (Zagreb: Hrvatsko biblijsko društvo, 2018., str. 126 i 127).

Prijevod s kojega jezika?

Jesu li ta dva retka Lukina evanđelja, koja tvore Zdravomariju, u Bibliji Hrvatskoga biblijskoga društva prevedena s grčkoga izvornika (kako se tvrdi u toj Bibliji) ili možda ipak s njemačkoga? Procijenite sami.

Luka 1, 28:

„Khaĩre, kekharitōménē, ho Kýrios metà sū͂“ (preslovljen grčki izvornik)

„Zdravo, milosti puna, Gospodin s tobom“ (doslovan prijevod s grčkoga, riječ po riječ)

Redoslijed riječi odstupa od grčkoga i dodaje pojmove kojih u izvorniku nema:

„Zdravo! Ti si puna milosti jer je Gospodin s tobom.“ (Cifrak 2017. i Hrvatsko biblijsko društvo 2018., 2025. i 2026.)

„Gegrüßt seyst du, voll der Gnaden, der Herr ist mit dir” (Joseph Franz von Allioli, 1839.)

Luka 1, 42:

„Eulogēménē sý en gynaixín, kaì eulogēménos ho karpòs tē̃s koilías sū“ (preslovljen grčki izvornik)

„Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje!“ (doslovan prijevod s grčkoga, riječ po riječ)

Tzv. „hrvatski standardni prijevod“ tomu dodaje pet riječi kojih u izvorniku nema, a u tu svrhu slijedi ekumenski „prijevod jedinstva“ iz 1980. (od kojega su u međuvremenu odustali i Katolička Crkva njemačkoga govornoga područja i Evanđeoska Crkva u Njemačkoj):

„Blagoslovljena si više od svih žena, a blagoslovljen je i plod tvoje utrobe.“ (Cifrak 2017. i Hrvatsko biblijsko društvo 2018., 2025. i 2026.)

„Gesegnet bist du mehr als alle anderen Frauen und gesegnet ist die Frucht deines Leibes.“ (Einheitsübersetzung, 1980.)

Kao da je težnja bila pokazati kako je ustaljena molitva Zdravomarije zastarjela, nerazumljiva, danas „teže ili nikako razumljiva“ i da se ne temelji na Svetom Pismu.

Komu je takav prijevod doista vjeran, „preveden potpuno i točno“, „pregledniji“ i „lakše čitljiv“?

Na koji način takvo kvarenje evanđeoskoga teksta i Zdravomarije „uzima u obzir i napredak biblijskih znanosti prošlih desetljeća“?

Sinjski prizor

Oltar na otvorenom u Sinju 15. VIII. 2026. Snimak zaslona Facebooka Svetišta Gospe Sinjske

Inačica takva prijevoda na zaprepaštenje mnogih hodočasnika Gospi Sinjskoj, gledatelja televizije, čitatelja internetskih portala i razgledatelja fotogalerija osvanula je na Veliku Gospu 2026. u najvećem južnohrvatskom marijanskom svetištu, u Sinju. Na glavnom gradskom trgu, dr. Franje Tuđmana, na montažnom oltaru, podignutu ondje radi javne proslave svetkovine Velike Gospe nametljivo je stršio natpis: “ZDRAVO, PUNA MILOSTI…”

Navodnici

Natpis je u navodnicima, dakle je citat. Nije navedeno odakle. No, navod upućuje kako to nije izvorno geslo događaja, ni poruka Sinja ili iz Sinja, nego da je taj citat poruka ili pouka organizatora Sinju i sinjskim hodočasnicima.

Odakle potječe citat? Tri točkice na kraju ukazuju da je on samo izvadak. Mogao bi biti iz molitve Zdravomarijo, namjerno izvrnut da dobije stilsku vrijednost. Ali u Zdravomariji Gospa se oslovljava osobnim imenom: Marijo! A toga ovdje nema.

Mogao bi biti Anđeoski pozdrav iz Lukina evanđelja, jer se tamo nalaze te tri riječi, ali taj redoslijed nema crkveno odobrenje (imprimatur) pa se ne smije rabiti u bogoslužju.

K tome, citat nije napisan ni prema jednom hrvatskom pravopisu. Zna li tvorac toga natpisa da se u hrvatskom navodnici na početku navoda ne pišu gore (“ZDRAVO…), nego dolje („ZDRAVO…)? Na lanjskom natpisu na istom mjestu navodnici su bili dolje.

Ustaljeni redoslijed riječi u hrvatskim prijevodima od X. do XXI. stoljeća

Zna li tvorac toga natpisa da u Evanđelju, i u grčkom κεχαριτωμένη/kekharitōménē, i u latinskom gratia plena, i u hrvatskim prijevodima od X. do XXI. stoljeća, osim Cifrakova / Hrvatskoga biblijskoga društva, redoslijed riječi ide: 1. milosti, 2. puna? A time označava i važnost onoga kako je Arkanđeo oslovio Milostipunu, kao da joj je vlastito ime. Jer Ona je milošću Božjom ispunjena. Pa nije naglasak na tomu da je ona Puna.

Dovoljno je pogledati hrvatske prijevode posljednjih tisuću godina:

Raduj se, blagodjetnaje (Assemanov evanđelistar, svršetak X. ili početak XI. stoljeća)

Zdrava Marija, milosti puna (Vatikanski hrvatski molitvenik, Bernardin Drvodilić)

Zdrava Marie, milosti plna (Hrvojev misal)

Zdrava, milosti plna! (Kožičić Benja)

Zdrava, milosti puna! (Drkoličić Ričić, Bandulavić, Salatić, Pavić, Kaznačić)

Raduj se, priatljiva (Konzul-Dalmatin)

Zdravo, milosti puna! (Kašić, Katančić, Jukić, Kristijanović, Havliček, Šulek, Stadler, Vlašić, Zagoda, Bakotić, Žuvić, Šarić, Duda, Duda-Fućak, Raspudić, Ladan, Knjiga o Kristu)

Zdravo! Milosti puna! (Gusić)

Raduj se, blagodeti plna! (Vajs, 1927.)

Raduj se, milosti puna (Rupčić, 1961. i 1968.)

Pozdravljam te, gospođo, milosti puna (Kuzmič, 1989.)

Raduj se, Milosna! (Rupčić, 1999. i 2003.)

Zdravo, milošću obdarena (Knežević, 2001., i Vrtarić, 2016.)

Pozdravljam te, milošću obdarena (Jovanović, 2012.)

Zdravo, naklonošću obdarena (Telebar, 2020.)

Dakle, ne samo katolički prijevodi posljednjih više od tisuću godina, nego i protestantski prijevodi XIX., XX. i XXI. stoljeća poštuju teološki smisao i redoslijed riječi izvornika jer on ima objaviteljsku težinu. „Milosti puna“ sadržava bogoslovni i stilski smisao. Što onda reći o pomodnim katolicima koji danas to ne prihvaćaju?

Zaključak o geslu Velike Gospe u Sinju 2026.

Improvizacije u liturgiji, bogoslužne zloporabe i samovoljno iskrivljivanje Evanđelja i molitvenih obrazaca ne pomažu rastu i napretku katoličke vjere. Nadati nam se da će odgovorni za crkvena događanja to početi doista shvaćati i voditi računa o tome.