Udarna vijest američkih medija u četvrtak 14. studenog bila je da su republikanci uspjeli osigurati većinu u Zastupničkom domu Kongresa. Što znači da s prije osiguranom većinom u Senatu u potpunosti kontroliraju Kongres. Kad se tome pridoda i konzervativna većina u Vrhovnom sudu Donald Trump ima priliku provesti svoje politike brzo i učinkovito. Ili se barem tako čini.
Američki predsjednici rijetko imaju sreću da njihova stranka ima većinu u oba doma Kongresa. U pravilu barem jedan dom nadzire druga stranka. Stoga se čini da će Trumpu biti lako. Međutim, neće. Zapravo bi mu u jednom trenutku moglo postati dosta komplicirano. Jer zastupnici u Kongresu žele imati udio u vlasti, bez obzira iz koje stranke dolaze. A taj se udio u vlasti ostvaruje kroz utjecaj na izglasavanje proračuna, donošenje zakona i rad u mnogobrojnim odborima koji često pokušavaju biti paralelna ministarstva.
Zastupnici žele točno toliko vlasti da tijekom izborne kampanje birače mogu uvjeriti kako su zdušno branili njihove interese. Recimo osiguravanjem saveznih investicija ili ugovora s nekim od ministarstva ili državnim agencijama kojim su osigurali radna mjesta u njihovoj izbornoj jedinici. To se prije svega postiže radom u odborima.
Ništa manje važno je i stjecanje dostatnog utjecaja koji privlači lobiste. Lobiranje u Sjedinjenim Državama nije zabranjeno što omogućava razne formalne i neformalne odnose između lobista i zastupnika u Kongresu. Od uobičajenih ručkova i večera u najskupljim restoranima, (pre)skupih poklona ili plaćanja putovanja u ekskluzivna turistička odredišta, između ostalog.
Naravno, tu su i izdašne donacije predizbornih kampanja.
Uskoro ponovno predsjednik Trump od Kongresa očekuje da će biti glasačka mašina kroz koju će njegovi prijedlozi proračuna i zakona prolaziti bez ikakvih prepreka, po mogućnosti u nekoliko tjedana. Već je zatražio da Kongres ne provodi uobičajeni postupak odobravanja imenovanja visokih dužnosnika nego da mu se dozvoli izravno postavljenje koristeći pravilo „recess appointments”.
Ono se primjenjuje isključivo kada Kongres ne zasjeda. Iako se o tom pravilu zna vrlo malo, barem izvan Sjedinjenih Država, američki predsjednici su ga vrlo često koristili. Barak Obama je u dva mandata tako postavio 32 visoka dužnosnika. Što je puno manje u odnosu na Billa Clintona i njegovih 139 postavljenja. Sve ih je nadmašio George W. Bush koji je u dva mandata „recess appointments” pravilo iskoristio čak 171 put.
Zbog toga se Trump žuri predložiti što više visokih dužnosnika kako bi kroz „recess appointments” imao barem osnovu vlade. Problem je što će Trump ponovno postati predsjednik tek nakon što položi prisegu 20. siječnja, a do tada će se oba doma Kongresa formirati – prve sjednice oba doma 119. saziva Kongresa sazvane su za 3. siječnja 2025.. Sadašnji saziv Kongresa sigurno mu to neće odobriti jer demokrati imaju većinu u Senatu.
Teoretski postoji mogućnost da republikanska većina u Senatu i Zastupničkom domu odmah na prvoj sjednici izglasa da Kongres neće zasjedati do nekog datuma iza predsjedničke inauguracije i tako otvori put za „recess appointments”. Za Trumpa je problem što su upravo postavljenja visokih dužnosnika jedna od najsnažnijih poluga vlasti Kongresa kojima mogu utjecati na Bijelu kuću i kojih se zastupnici neće olako odreći.
Tako će se i prije preuzimanja vlasti Trump suočiti s možda ne baš ugodnom činjenicom da ne kontrolira Kongres.
Novoizabrani šef republikanske većine u Senatu John Thune dao je veliki intervju Fox Newsu. Na pitanje hoće li Senat prihvatiti sve Trumpove prijedloge o nominacijama Thune je odgovorio „sve su opcije na stolu”. Drugim riječima republikanski senatori očekuju od Trumpa da sasluša i njihove prijedloge/želje oko nominacija. U protivnom će pokrenuti redovni postupak potvrđivanja imenovanja svakog od Trumpovih odabranika. Što može potrajati mjesecima. Pa čak i godinama. To još uvijek nije otvorena pobuna ali nije ni daleko od nje.
Prijedlog koji je do sada najviše prodrmao Washington je Matta Gaetza za glavnog državnog tužitelja. Ako je za vjerovati Fox Newsu Trump je odabrao Gaetza zato što je pokazao najviše spremnosti za demoliranje državnog tužiteljstva koje je četiri godine progonilo Trumpa. Problem je što Gaetz nema puno prijatelje među republikancima. Vjerojatno zato što je pod istragom za spolni odnos sa 17 godina starom djevojkom pri čemu je bilo i konzumiranja opijata. Gaetz uporno tvrdi da su optužbe lažne i namještene od strane demokrata.
Gaetz je 13. studenog podnio ostavku na mjesto zastupnika u Zastupničkom domu i time okončao istragu Etničkog povjerenstva. Međutim, sve veći broj republikanaca u Kongresu otvoreno se protivi njegovoj nominaciji.
Tako je republikanska senatorica s Aljaske Lisa Murkowski za Fox News izjavila da je Trumpov prijedlog Gaetza za glavnog državnog tužitelja doživjela kao štos. Pozvala je Trumpa da još jednom razmisli o nominaciji i predloži ozbiljnog kandidata.
Trump je za ministra obrane predložio Pete Hegseth. Hegseth ima samo 44 godine, a u mirovinu je otišao s činom bojnika. Dvadeset godina vojne karijere odradio je u Nacionalnoj gardi. Stoga ni po čemu ne pripada Washingtonskoj eliti koju čine ostarjeli političari i generali.
Trump je ovim prijedlogom pogodio mnoge republikanske veterane koji su se vidjeli na toj poziciji. I dok demokrati otvoreno napadaju Hegsetha da je premlad, te bez dovoljno znanja i iskustva za ministra obrane republikanci „škrguću zubima”.
Trump je objavio da od Hagsetha očekuje „temeljito čišćenje Pentagona i oružanih snaga”. To se čišćenje prije svega odnosi na sve časnike koji su imali veze s bivšim načelnikom združenog stožera generalom Mark Milleyem. Zatim na sve visoke časnike koji su sudjelovali u planiranju i provođenju katastrofalnog povlačenja iz Afganistana 2021. godine.
Te na sve woke časnike i dočasnike, prije svega generale. Liste su već spremne ali nije sigurno da ih je Trump odobrio ili će još biti izmjena i dopuna. Uopće ne treba sumnjati da stotine visokih časnika zovu svakog za koga misle da bi im mogao pomoći te snažno lobiraju protiv Hagsetha.
Nije Hegseth jedini zbog koje je republikanska elita uznemirena. Trump je za director of national intelligence (DNI) predložio nekadašnju visokopozicioniranu demokratkinju Tulsi Gabbard. Iako DNI zvuči jako važno zapravo se radio o sporednoj poziciji. DNI je trebala biti funkcija koja će objediniti upravljanje svim obavještajnim i sigurnosnim agencijama. Naravno da ravnatelji CIA, FBI, NSA, DIA itd. nikada nisu ni pomislili da bi im DNI stvarno bio šef te su ga zaobilazili i još ga uvijek zaobilaze te izravno komuniciraju s Bijelom kućom. Stoga ne čudi da za sadašnju DNI Avril Haines nitko nikad nije čuo.
Zbog toga imenovanje Tulsi Gabbard na tu poziciju samo po sebi ne bi bilo problematično. Da gospođa Gabbard nije od 2013. do 2021. u Zastupničkom domu zastupala Havaje kao demokratkinja. I to jako glasno. Toliko da je tijekom 2020. kandidirala za predsjedničku kandidatkinju Demokratske stranke. Stranku je napustila 11. listopada 2022. da bi pristupila Republikanskoj stranci tek u listopadu 2024. Stoga ne čudi da Gabbard nema nikakve korijene u novoj stranci te je isključivo Trumpov lojalist. Da se pitaju stranački veterani Gabbard ne bi dobila nikakvu funkciju.
Republikanci u Kongresu teško će „probaviti” prijedlog da novi ministar zdravstva bude Robert F. Kennedy Jr. Kennedy je Trumpov lojalist koji skoro da nema nikakvog kontakta s Republikanskom strankom. Mnogi republikanci otvoreno tvrde da je Kennedy bio jako dobar za predizbornu kampanju ali da mu nije mjesto u izvršnoj vlasti.
Ovi prijedlozi imenovanja, a biti će ih još jer je još jako puno nepopunjenih mjesta, pokazuju snažan otklon Trumpa od Republikanske stranke. Predlaže ljude koji ili imaju vrlo malo ili nimalo veze sa strankom. Međutim, svima im je zajedničko da su Trumpovi lojalisti.
Nije beznačajno da od Trumpove pobjede urednici i voditelji na Fox Newsu sve više naglašavaju da će nova administracija povesti snažnu borbu protiv okoštalih i korumpiranih struktura vlasti, te snažno podržavaju Trumpove odabire. Znakovito je da pritom ne odvajaju republikance od demokrata.
Mnogi od republikanskih zastupnika u Kongresu na tim su pozicija godinama, a neki i desetljećima. Stoga pripadaju staroj strukturi Republikanske stranke koju Trump želi razgraditi.
Svima njima nije u interesu da Trump bude previše učinkovit niti da ima veliku potporu glasača. Jer ako Trumpova administracija bude učinkovita i uspješna sasvim je moguće da će Trump već na narednim izborima za Senat i Zastupnički dom stare kadrove pokušati zamijeniti lojalistima. Uz izravnu potporu omiljenog predsjednika svaki će kandidat lako doći do stranačke nominacije. A onda i do pobjede na izborima.
Američki vojnici prvi put brane Izrael od njegova osnutka 1947. godine
