Obilježavanje 34. godišnjice masakra na Ovčari ponovno je otvorilo duboke rane u kolektivnom sjećanju hrvatskog naroda. Na mjestu masovne grobnice, gdje je 1991. godine počinjen jedan od najstrašnijih zločina Domovinskog rata, održan je prigodni komemorativni program posvećen sjećanju na 200 ranjenika i civila koji su 19. studenoga te godine odvedeni iz vukovarske bolnice, a potom brutalno ubijeni. Njihova sudbina simbol je stradanja Vukovara, ali i opomena svim budućim generacijama o užasima rata i važnosti očuvanja istine.
Komemoracija je započela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno Spomen-obilježja, nedaleko od same masovne grobnice. Brojna izaslanstva državnih i lokalnih institucija, udruga, Hrvatske vojske i policije te članovi obitelji poginulih i nestalih okupili su se kako bi odali počast nevinim žrtvama. Posebno je emotivan bio dolazak djece poginulih i nestalih branitelja koji su u hodnji od Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata pristigli na Ovčaru, noseći poruku zahvalnosti i trajnog sjećanja.
Središnji dio programa, simbolično nazvan “Ovčara – vječna rana”, bio je čitanje imena svih 200 žrtava. Uz svako izgovoreno ime položena je crvena ruža pored jednog od 200 kupolastih čempresa, posađenih upravo na mjestu masovne grobnice. Ti čempresi danas čine jedinstven memorijalni vrt koji svojim izgledom i tišinom svjedoči o najvećoj žrtvi koju su nedužni ljudi podnijeli.
Nakon sloma obrane i ulaska bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi u vukovarsku ratnu bolnicu, odvedena je najmanje 261 osoba. Njih 200 pronađeno je i ekshumirano iz masovne grobnice na poljoprivrednom dobru Ovčara 1996. godine, dok se za preostalima još uvijek traga. Među ubijenima su bili i ranjenici, medicinsko osoblje te civili koji su se nadali da će u bolnici pronaći spas. Najmlađa žrtva bio je tek 16-godišnji Igor Kačić, dok je najstarija imala 77 godina. Ubijen je i poznati novinar i urednik Hrvatskog radija Vukovar, Siniša Glavašević, čije riječi i danas odzvanjaju kao simbol neuništivog duha grada heroja.
U posljednjih nekoliko godina poduzimaju se novi napori u potrazi za nestalima. Posmrtni ostaci trojice hrvatskih branitelja – Jean-Michela Nicoliera, Josipa Baterela i Zorislava Gašpara – pronađeni su nedavno u blizini Spomen-obilježja, što je dalo tračak nade njihovim obiteljima, ali i onima koji još čekaju istinu o sudbini svojih najmilijih.
Komemorativni program na Ovčari prethodio je odavanju počasti žrtvama stradalima u vukovarskom Veleprometu, mjestu na kojem je srpski agresor u rujnu 1991. formirao logor. Kroz dvorište i hangare Veleprometa prošlo je najmanje 10.000 zatočenika, od kojih je više od 700 ubijeno. Zločini počinjeni na Ovčari i Veleprometu predstavljaju najteže povrede humanitarnog prava tijekom Domovinskog rata i trajni su podsjetnik na razmjere brutalnosti agresije.
Obilježavanje žrtava Ovčare označilo je i završetak ovogodišnjeg programa Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – dana u kojem se Hrvatska prisjeća najveće tragedije svoje novije povijesti. Tijekom poslijepodnevnih sati u Župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova služena je misa zadušnica za žrtve Ovčare, dok će u petak u Grkokatoličkoj crkvi Župe Krista Kralja u Vukovaru biti služena misa za sve poginule, nestale i stradale hrvatske branitelje i civile.
Prema dosad prikupljenim podacima, tijekom opsade i pada Vukovara poginulo je ili ubijeno 2.717 hrvatskih branitelja i civila, dok se za njih 328 još traga. Ta brojka, iako strašna, ne govori samo o izgubljenim životima, nego i o bolnoj potrazi koja traje više od tri desetljeća. Dok god postoji ijedna obitelj koja ne zna sudbinu svoga najmilijeg, obveza je države i društva nastaviti tražiti istinu.
Ovčara ostaje mjesto tišine, tuge i sjećanja, ali i mjesto na kojem se rađa nova snaga – snaga da se nikada ne zaboravi i da se ustraje u čuvanju istine o Domovinskom ratu.
Devet mjeseci pakla: Svjedočanstvo hrvatskog branitelja Zlatka Pankovića, zatočenika srpskih logora
34. godišnjica stradanja Ernestinova: Sjećanje na žrtve Domovinskog rata
