U modernoj američkoj povijesti prvi se put dogodio demografski pomak koji je malo tko očekivao: među pripadnicima Generacije Z (rođenima od sredine 1990-ih nadalje) danas se više ljudi izjašnjava katolicima nego protestantima. Razlika je mala, ali je simbolički i povijesno značajna za zemlju koju su dugo obilježavale protestantske većine.
Prema podacima Studije kooperativnih izbora (CES) iz 2023., 21 % odraslih iz Generacije Z navodi da su katolici, dok se 19 % izjašnjava protestantima. Iako je riječ o skromnoj razlici, ona prekida obrazac koji je stoljećima bio uobičajen u SAD-u. U ranijim generacijama (baby boomeri, Generacija X i milenijalci) katolici nikada nisu brojčano nadmašili protestante.
CES se smatra jednim od najvećih i najpouzdanijih istraživanja u SAD-u te prati politički, društveni i vjerski identitet stanovništva. Najnoviji rezultati pokazuju izražen pad protestantske identifikacije među mladima, dok katolička prisutnost ostaje razmjerno stabilna. Između 2022. i 2023. katolička identifikacija u Generaciji Z čak je blago porasla, što je osobito zanimljivo u vremenu općeg pada religioznosti.
Povijesno gledano, SAD je od kolonijalnih početaka snažno oblikovalo protestantsko kršćanstvo, osobito kroz britanska naselja i kasnije evangeličke pokrete. Katolicizam je rastao ponajviše u 20. stoljeću, potaknut imigracijom iz Europe i Latinske Amerike, ali je u ukupnom zbroju dugo ostajao manjinski u odnosu na protestantske denominacije. Sada se ta ravnoteža, barem unutar najmlađe odrasle generacije, mijenja.
Ovaj je pomak još upečatljiviji jer se događa u kontekstu sekularizacije: Generacija Z općenito je manje religiozna, rjeđe ide u crkvu, ima manje povjerenja u institucije i sve se više ljudi ne izjašnjava pripadnicima ikakve religije („noni“). Unatoč tome, katolički identitet među mladima pokazuje se otpornijim od protestantskog.
Istraživači najčešće navode tri razloga: (1) protestantske crkve, osobito glavne denominacije, brže gube mlade zbog polarizacije i unutarnjih podjela; (2) katolički identitet mnogima ostaje kao obiteljski ili kulturni znak čak i kada je vjerska praksa slaba; (3) rast skupine „noni“ češće dolazi iz protestantskih sredina, pa time dodatno smanjuje udio protestanata među mladima.
Važno je ipak naglasiti što to ne znači: katolici nisu postali brojniji od protestanata u SAD-u općenito. Starije generacije i dalje su pretežito protestantske, a promjena se odnosi ponajprije na Generaciju Z, ne na cijelu zemlju.
Slični trendovi pojavljuju se i u drugim zapadnim državama. U Ujedinjenom Kraljevstvu, prema anketama YouGova naručenima od Biblijskog društva, među mladima od 18 do 24 godine smanjuje se udio anglikanaca (s 30 % u 2018. na 20 %), dok se 41 % izjašnjava katolicima, a 18 % pentekostalcima. U Francuskoj se, unatoč snažnoj sekularizaciji, bilježi porast broja odraslih katekumena i krštenja, osobito među mladima, što upućuje na svjesniji vjerski izbor.
Sve zajedno sugerira da kršćanstvo na Zapadu ne samo da se smanjuje, nego i mijenja svoj oblik. Među mladima katoličanstvo u nekim sredinama zadržava položaj ili čak ponovno dobiva na snazi u odnosu na povijesne protestantske većine. Generacija Z tako postupno mijenja religijsku sliku društava koja su se dugo smatrala stabilno protestantskima. Promjena je tiha i brojčano mala, ali demografski može označiti kraj jedne epohe i početak nove, manje predvidljive vjerske stvarnosti.
Katolička crkva u Austriji poziva muškarce na svećenstvo bez napuštanja poslovne karijere
Biskup Ivan Šaško razotkrio podvale s novim prijevodom Biblije
