U Hrvatskoj su prošle godine obavljena 3102 namjerna pobačaja, gotovo deset posto više nego godinu prije i najviše u posljednjih 12 godina, dok je ukupan broj evidentiranih pobačaja svih vrsta porastao za 6,4 posto, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Prema izvješću HZJZ-a, 82 posto prijavljenih namjernih pobačaja obavljeno je na zahtjev žene, 4,8 posto zbog ugroženog zdravlja žene, a 3,2 posto zbog utvrđenih malformacija ploda.
Ukupno je tijekom 2025. godine u zdravstvenim ustanovama evidentirano 8545 pobačaja, uključujući spontane i druge vrste, što je 512 više nego godinu prije, kada ih je bilo 8033.
Broj namjernih prekida trudnoće posljednjih je godina oscilirao. U 2022. evidentirano ih je 3038, godinu poslije 3015, a 2024. njihov se broj smanjio na 2828. Unatoč prošlogodišnjem porastu, namjernih pobačaja i dalje je znatno manje nego prije petnaestak godina, kada ih je godišnje bilo više od 4000.
Istodobno je porastao i broj spontanih pobačaja, s 1479 u 2024. na 1746 u prošloj godini. U ukupnu statistiku ulaze i druge dijagnoze povezane s gubitkom trudnoće, uključujući slučajeve u kojima je trudnoća prestala napredovati te izvanmaternične trudnoće.
Gotovo 79 posto prijavljenih pobačaja dogodilo se tijekom prvih deset tjedana trudnoće, dok je 15 posto zabilježeno u kasnijoj trudnoći. Za preostalih šest posto slučajeva podatak o trajanju trudnoće nije bio dostupan.
Najviše namjernih pobačaja među ženama u tridesetim godinama
Najviše namjernih pobačaja zabilježeno je među ženama u dobi od 30 do 39 godina, na koje se odnosilo gotovo 42 posto svih slučajeva, dok je nešto više od 40 posto bilo među ženama u dvadesetim godinama.
Među djevojkama mlađima od 20 godina evidentirana su 204 namjerna pobačaja, odnosno 24 više nego godinu prije. Od toga se 58 odnosilo na maloljetnice, a 146 na djevojke u dobi od 18 i 19 godina.
Istodobno, najviše namjernih pobačaja zabilježeno je među ženama koje prethodno nisu rodile, odnosno 29,7 posto slučajeva. Slijede žene s dvoje djece (22,5 posto) te one s jednim djetetom (18,9 posto).
Podaci HZJZ-a pokazuju da nijedna metoda kontracepcije prije začeća nije korištena u više od dvije trećine prijavljenih slučajeva namjernog pobačaja na zahtjev žene.
Najviše stope u Međimurju i Karlovačkoj županiji
Najviše stope namjernih pobačaja u odnosu na broj žena generativne dobi zabilježene su u Međimurskoj i Karlovačkoj županiji, dok su najniže bile u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Prema izvješću, prošle je godine zbog komplikacija povezanih s pobačajem zabilježeno 317 hospitalizacija, manje nego godinu prije, kada ih je bilo 381. Nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s pobačajem.
HZJZ upozorava i na propuste u prijavljivanju pobačaja. Naime, za 1799 slučajeva bolnice nisu dostavile zakonom propisane prijave, iako su ti pobačaji bili evidentirani u sustavu bolničkih hospitalizacija. Ti su podaci naknadno pribrojeni ukupnom broju evidentiranih pobačaja. Poboljšanja u prijavljivanju podataka također treba uzeti u obzir pri usporedbi pojedinih godina.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i Eurostata koje navodi HZJZ, Hrvatska ima nižu stopu prijavljenih namjernih pobačaja u odnosu na broj živorođene djece nego susjedne zemlje i prosjek Europske unije.
