U povodu 150. obljetnice rođenja hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić cjelovito strip izdanje knjige “Priče iz davnine”, za koje je scenarij napisao je Davor Špišić, a crteže izradio Tomislav Košta, objavio je Stripforum.
Scenarist Špišić ističe kako su iz knjige davninaških priča, prizvani iz mita i opet rođeni u neobuzdanoj mašti Ivane Brlić Mažuranić, jednoga dana pred njega iskočili Kosjenka, Regoč, Malik Tintilinić, Potjeh, Stribor, Neva Nevičica, Palunko, Rutvica, Jaglenac, Toporko…
Uz njih sam, naglasio je, dobio izobilje avantura – mačevalačkih dvoboja i opsada zamkova, plovidbi po dalekim oceanima i pećina s blagom, zatočenih princeza i ognjenih zmajeva, čarobnjaka s okultnim moćima i vitezova dostojnih blještavog Grala.
Ocijenio je kako je Ivana Brlić Mažuranić sagradila prostranstva iluzije posve ravnopravna svijetu Tolkienove sage “Gospodar prstenova” ili megauspješne ikoničke serije “Igra prijestolja”.
Na modelu mračnih i uzbudljivih iskona slavenske mitologije Brlić-Mažuranić otkrivala je i trasirala puteve u izvanvremenske dimenzije, napominje Špišić i dodaje su njezini senzori bili izuzetno osjetljivi na sva brutalna naličja svijeta neosjetljivog prema slabima i prezrenima.
Smatra kako “Priče iz davnine” prije svega nedvosmisleno razobličuju neuništivo vjekovno zlo koje se uporno obnavlja u novim mutacijama i hrani se ljudskim oportunizmom, kukavštinom i najnižim animalnim porivima. Isto tako, dodao je, na pijedestal uzdižu svaku klicu žilave dobrote i ljubavi koje su ipak najsnažnije pokretačke sile svijeta. S moćnom moralnom energijom bajke Ivane Brlić Mažuranić izvrgavaju ruglu i odgovorno optužuju svako bahaćenje moćnika, njihovu ogrezlu neosjetljivost na ljude kojima nezasluženo vladaju, napomenuo je.
Brlić-Mažuranić, naglasio je, progovara o zlostavljanim i hrabrim ženama, disfunkcionalnim obiteljima, bratoubilačkim sukobima, poniženjima starih u ime kulta mladosti, luzerima i društvenim izopćenicima, kratkotrajnim pohlepama i dugotrajnim ranama na ljudskim emocijama.
Tama koju je Ivana nadahnuto rudarila, svjetluca u “Pričama iz davnine” poput crnih bisera, ocijenio je i dodao kako je nepresušnom bajkovitošću uspjela razobličiti brojne traume koje nas i danas prate pa je zato tako gorko suvremena.
U stripu su priče: Kako je Potjeh tražio istinu, Ribar Palunko i njegova žena, Regoč i Kosjenka, Šuma Striborova, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, Lutonjica Toporko i devet župančića, Sunce djever i Neva Nevičica te Jagor.
Knjiga ‘Kajkavske pjesme’ Luke Paljetka predstavljena u sjećanje na velikana hrvatske književnosti
Otvara se Muzej putovanja u Zagrebu – jedinstveno iskustvo za sve uzraste
Festival kaskaderstva ‘3, 2, 1 – akcija!’ premijerno u Dugoj Resi i Karlovcu
