Iako su stali na stranu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija nakon njegovog sukoba s Donaldom Trumpom u Ovalnom uredu, stav europskih vođa prema ratu u Ukrajini i sigurnosti kontinenta i dalje u velikoj mjeri ovisi o američkom predsjedniku.
Usprkos simpatijama prema Zelenskiju i bijesu zbog načina na koji je Trump postupao prema njemu, europski vođe ne vide načina da ostvare mir u Ukrajini ili da Europu zaštite od Rusije bez američke podrške.
Taj stav odražava grubu realnost za Europljane da je američka tvrda moć znatno veća od svega što oni mogu ponuditi čak i kada ubrzano nastoje povećati izdvajanja za obranu i obećavaju da će preuzeti više odgovornosti za vlastitu sigurnost.
Mogu li se Europljani i dalje uzdati u tu moć, kao što su to činili desetljećima, egzistencijalno je pitanje ne samo za Ukrajinu, već i za sigurnost kontinenta i NATO saveza.
Čak i nakon Trumpovog javnog prijekora ukrajinskog predsjednika, europski vođe se drže iste strategije koju provode otkako je američki predsjednik započeo svoj drugi mandat.
Isto vrijedi za Ukrajinu i širu europsku sigurnost: zadržati američki angažman te istovremeno jačati europske napore što se tiče obrane.
“Smatramo li Volodimira Zelenskija važnim borcem otpora, herojem? Odgovor je ‘da’. Bismo li trebali suditi ili moralizirati? Onda je odgovor ‘ne'”, kazao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot za RTL Radio u ponedjeljak.
Europska strategija je bila vidljiva na nedjeljnom sastanku vođa u Londonu, a vjerojatno će se ponovo pojaviti na samitu Europske unije o Ukrajini i obrani u četvrtak u Bruxellesu.
Vođe, uključujući čelnika NATO-a Marka Ruttea, pozvali su Zelenskija da pronađe načine za obnovu veza s Trumpom.
A britanski premijer Keir Starmer, koji je Europu proglasio spremnom odraditi većinu posla vezanog za sigurnosna jamstva za Ukrajinu nakon mirovnog sporazuma, ipak je naglasio da će im biti potrebna “snažna američka podrška”, koju Trump zasad nije obećao.
Strateške sumnje
Neki sumnjaju u vjerojatnost uspjeha takve strategije s obzirom na ponašanje Trumpa prema Zelenskiju i njegove brze poteze usmjerene prema poboljšavanju američkih odnosa s Rusijom.
“Čini mi se da oni još nisu u potpunosti prihvatili da Trump jednostavno ne želi igrati ulogu koju su mu Europljani namijenili”, kazala je Jana Puglierin, čelnica berlinske podružnice think tanka Europskog vijeća za međunarodne odnose.
“Nikakva ‘snažna američka podrška’ se neće materijalizirati”, napisala je na društvenoj mreži X, komentirajući Starmerove izjave.
Međutim, europski dužnosnici smatraju da im nema druge nego nastaviti pokušavati iako su neki od njih privatno bijesni zbog načina na koji se Trump odnosio prema Zelenskiju.
Jedan viši dužnosnik je nakon svađe kazao: “Donald Trump mora odlučiti želi li sebe zvati vođom slobodnog svijeta ili vođom iznuđivačke bande. Potonji ne zanima Europu”.
Neki drugi su incident nazvali “sramotnim”.
No, Peter Mandelson, britanski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je da potrebno iznova pokrenuti ukrajinsko-američke odnose jer je Trumpova inicijativa za okončanje rata “jedina predstava u gradu”.
Jedno od važnijih pitanja
Ukrajinskim saveznicima u Europi jedno od važnijih pitanja jest da pošiljke američkog oružja, odobrene za administracije predsjednika Joe Bidena, nastave pristizati.
No dužnosnik Bijele kuće u ponedjeljak je rekao da Sjedinjene Države obustavljaju vojnu pomoć Ukrajini, dodajući da to nije “trajni prekid pomoći već stanka”.
Prema NATO-u, SAD je osigurao više od 20 milijardi eura sigurnosne pomoći za Ukrajinu 2024., što je više od 40 posto ukupne pomoći koju je Kijev primio.
Američka podrška za Ukrajinu ne sastoji se samo od streljiva i naoružanja, od topničkih granata do sustava protuzračne obrane.
Amerikanci također pružaju obavještajne podatke, obuku i drugu pomoć koji bi Europljani teško mogli nadomjestiti.
Dugoročno, europski vođe govore da će vojnicima koje bi poslali u Ukrajinu radi osiguravanja mirovnog sporazuma trebati podrška njihovog saveznika i supersile SAD-a iako je Washington jasno rekao da neće raspoređivati vojnike unutar zemlje.
To bi značilo da američke snage budu spremne intervenirati kako bi zaštitile europske u slučaju napada iz Rusije.
“Rusi trebaju znati da će odgovarati Sjedinjenim Državama kao i Europljanima na terenu”, rekao je Mandelson za ABC News u nedjelju.
Europska ovisnost o SAD-u je još veća kada je riječ o njenoj vlastitoj obrani unutar NATO saveza.
Deseci tisuća američkih vojnika su raspoređeni u bazama diljem kontinenta, a SAD pruža niz vojnih sposobnosti s kojima se Europa trenutno ne može mjeriti, od nadopune goriva tijekom leta do ogromnog nuklearnog kišobrana.
Europljani se zasad moraju zadovoljiti izjavama Trumpove administracije da je predana NATO savezu. No, također govore da se NATO mora bitno promijeniti i da Europljani moraju imati znatno veću ulogu.
“Znamo da očekuju od nas da preuzmemo veću odgovornost za europsku sigurnost i moramo biti spremni za to”, kazao je viši europski dužnosnik.
Trump uveo carine: 25 posto na uvoz iz Meksika i Kanade, 20 posto na kineske proizvode
Josip Dabro pušten iz istražnog zatvora: ‘Osjećam se kao metak!’
