Kako javlja FENA, prema najnovijim rezultatima popisa stanovništva, u Srbiji se 39.107 građana deklariralo kao Hrvati, što je najmanji zabilježeni broj u posljednjih stotinu godina, izvijestio je vojvođanski tjednik “Hrvatska riječ” u petak.
“Iz povijesti modernih popisa stanovništva u Srbiji, najveći broj Hrvata zabilježen je 1961. godine, kada ih je bilo 196.409. Od tada do danas, broj Hrvata na teritoriju današnje Srbije smanjio se za 80 posto,” stoji u analizi popisa stanovništva.
U razdoblju od deset godina, između dva popisa (2011. – 2022.), broj Hrvata smanjio se za 18.793 osobe, odnosno za 32,5 posto, što je veća stopa depopulacije nego u razdoblju nakon ratova devedesetih.
Demograf i znanstveni savjetnik zagrebačkog Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Dražen Živić, izjavio je za “Hrvatsku riječ” da pad broja Hrvata i nastavak depopulacije nisu iznenađenje za stručnjake, ali da je iznenađujuć intenzitet tog pada.
Analiza također pokazuje da se samo četvrtina deklariranih Hrvata, njih 10.737, izjasnila da im je hrvatski materinski jezik.
Polovica, odnosno 20.472 osoba, izjasnila se da im je materinski jezik srpski, a 217 osoba bunjevački.
Što se tiče vjeroispovijesti, većina pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji izjasnila se kao kršćani, njih 35.431, od čega 33.637 katoličke vjeroispovijesti.
Najveći broj Hrvata živi u Vojvodini, gdje 32.684 pripadnika zajednice čini 1,9 posto ukupnog stanovništva.
“Iako su raspršeni po cijeloj Vojvodini, Hrvati su najbrojniji u sjeverno-bačkom području (Subotica i okolica), s 10.646 Hrvata koji čine 6,6 posto stanovnika, te u zapadno-bačkom području (Sombor i Podunavlje), s 7.598 Hrvata koji čine 4,9 posto stanovnika,” navodi “Hrvatska riječ”.
Prema dobnoj strukturi, Hrvati u Srbiji su starija etnička skupina, s manje od 8 posto osoba mlađih od 15 godina u ukupnoj populaciji zajednice.
Podaci također ukazuju na to da je obrazovni nivo Hrvata u Srbiji ispod prosjeka, s većim udjelom osoba bez školske spreme i s nepotpunom osnovnom školom u odnosu na ukupno stanovništvo, a i u pogledu udjela osoba s višom ili visokom školom također su ispod prosjeka, kako se navodi u analizi popisa stanovništva u Srbiji za građane hrvatske pripadnosti.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) u travnju 2023. godine ocijenio je podatke o broju Hrvata u Srbiji nerealnima, ali su oni službeni i negativno će utjecati na njihov položaj, podsjeća Hina.
DSHV je tada naveo da se oko 8 posto građana Srbije – više od 460.000 – nije izjasnilo o svojoj nacionalnosti ili je taj podatak ostao nepoznat popisivačima.
“Postoji opravdana i utemeljena vjera da u tom društvenom sloju postoji znatan broj osoba koje su etnički Hrvati, ali su to, iz razloga straha, nesigurnosti ili nelagode, zatajili tijekom popisa,” izjavio je DSHV.
