Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da sutrašnji štrajk u školama i na fakultetima dalmatinskih županija nije nužan ni potreban, navevši i da neće biti plaćen, kao i da nema razloga da se djecu dovodi u situaciju neizvjesnosti hoće li biti škole ili ne.
“Cijeli ovaj štrajk po meni nije nužan ni potreban. Vlada je konzistentna i odlučili smo na telefonskoj sjednici da taj štrajk neće biti plaćen. Oni koji budu sudjelovali u štrajku mogu tražiti ta sredstva od predstavnika sindikata koji ga i pokreću”, rekao je Plenković novinarima nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a upitan o sutrašnjem štrajk u školama u dalmatinskim županijama.
Prvi je to od pet cirkularnih štrajkova koje planiraju Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, Školski sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.
Plenković je rekao da i dalje ne postoji jedinstvo sindikata u obrazovanju te smatraju kako nema nikakvog razloga da se djecu, koja su najbitnija, dovodi u situaciju neizvjesnosti hoće li biti škole ili ne. “S ovako velikim povećanjem plaća koje smo mi napravili zaista smatramo da to nije primjereno. Ministarstvo je pokazalo dobru volju, proces mirenja je ponovljen. Niti se išta promijenilo u zahtjevima i ne možemo ni mi promijeniti naše pozicije koje su, po meni bile itekako uviđavne. Na kraju se sve svodi na materijalno tj. novac. To je cijela bit ovoga”, poručio je.
Istaknuo je i da su reformama Vlade, povećanje, osnovice te koeficijenata povećane plaće ljudi u obrazovnom sektoru te naveo da one idu od 80 te više od 100 posto u neto iznosu u njihovom mandatu. “Mogu jedino biti ponosan na ta postignuća. Ono što smo napravili prošle godine s novim zakonom i uredbama, nastojali smo ujednačiti sustav plaća otprilike – jednaka plaća za otprilike jednak rad”, kazao je.
Odbacio je kritike sindikata da je Vlada pogazila dostojanstvo radnika u obrazovnom sektoru jer nitko od ministara nije izašao na mirenje, rekavši da ako ima i jedna Vlada koja vodi računa o dostojanstvu svih zaposlenika u javnim di državnim službama, osobito u obrazovanju, onda je to njegova vlada.
Upitan zapinje li nešto oko zakonodavstva vezanim uz uvođenje obveznog služenja vojnog roka te sjednice Vijeća za obranu, odgovorio je da se finalizira prijedlog o temeljnom vojnom osposobljavanju. Stoga, rekao je, kada to bude spremno ići će se na tu sjednicu Vijeća kako bi se konzultirali o toj temi.
Ponovno upitan kada će ona biti održana s obzirom na to da se o njezinom održavanju govori već dva mjeseca, odgovorio je da će sjednica biti održana. “Imamo koliko god hoćete tema. Uzmite transkripte iz Crne Gore, slušajte Milanovića, možemo 30 sati pričati o obrani, vanjskoj politici i međunarodnim odnosima i teško da ćemo se suglasiti”, poručio je. Dodao je da bi zakon vezan u uvođenje obaveznog vojnog roka mogao biti izglasan u Hrvatskom saboru do ljeta te negirao da taktiziraju s njegovim puštanjem u javnu raspravu. “Ne, ima vremena za to”, poručio je.
Novinari su ga pitali i vidi li kao prijetnju HDZ-u to što SDP i Možemo! u raznim sredinama zajedno izlaze na lokalne izbore, a šef HDZ-a odgovorio je da to ne vidi tako. “Mislim da je cijela ta vježba više znak njihove slabosti nego snage. Da su oni jaki i da može bilo tko od njih parirati HDZ-u – drugačije bi se postavljali”, ustvrdio je.
Podsjetio je i da su za vrijeme njegove Vlade odnose sa županijama, gradovima i općinama stavili u najveći mogući fokus. Tako su, naveo je, u korist općina gradova i županija, promijenili i zakon o financiranju lokalne i regionalne samouprave, Vlada je brojnim projektima podržavala podržavala politiku ravnomjernog razvoja i slično.
Sindikati: U štrajku upozorenja sudjelovalo 37 tisuća zaposlenika
Počinje jednodnevni štrajk u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima
